SAD bi možda mogao izbjeći carine EU na uvoz robe koja zagađuje okoliš zahvaljujući sličnim klimatskim ciljevima, izjavio je povjerenik EU za klimatske promjene EU Frans Timmermans. Članice EU pregovaraju o uvođenju carine na ugljik od 2026., prvog graničnog nameta u svijetu koji bi plaćali uvoznici proizvoda s velikim ugljičnim otiskom, poput čelika, cementa i aluminija.
U njihovoj proizvodnji ispuštaju se velike količine plinova koje zagađuju okoliš i potiču klimatske promjene. Carina bi se plaćala za dobra iz zemalja sa skromnijom politikom zaštite klime od EU, iako je Bruxelles poručio da bi neke mogle biti izuzete ako je cijena ugljičnog dioksida na njihovom tržištu slična onoj koju europske tvrtke plaćaju na tržištu ugljika u EU.
Takvo izuzeće moglo bi biti odobreno SAD-u, rekao je Timmermans u utorak. "Ako SAD ima istu putanju u smanjenju emisija kao i mi, znači da je u igri... 'ugljični klub'. Znači da je ugljični otisak tone čelika u SAD-u usporediv s ugljičnim otiskom tone čelika u Europi - u tom slučaju nije potreban mehanizam prilagodbe ugljika na granici", objasnio je.
"To vjerojatno neće vrijediti za druge velike trgovinske partnere. Ali ne bojim se toga u odnosu EU i SAD-a... Mislim da smo još uvijek usporedivi", naglasio je europski dužnosnik.
Biden obećao smanjenje emisije do 2030.
"Ugljični klub" čine zemlje koje su spremne jednostrano uvesti carinu na robu s velikim ugljičnim otiskom, poput članica EU, Japana, Britanije, Kanade i SAD-a, smatrajući da bi multilateralni sporazumi nekim zemljama služili kao izlika za "švercanje" na račun drugih.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će do 2030. emisije u SAD-u biti najmanje prepolovljene u odnosu na razine iz 2005.
EU se obvezao smanjiti neto emisije za 55 posto do 2030., u odnosu na razine iz 1990., što predstavlja smanjenje za 51 posto u odnosu na razine iz 2005., prema Rhodium skupini. Pristojba EU osmišljena je kako bi se izbjeglo "curenje ugljika", odnosno slučajeve gdje se tvrtke sele u regije sa slabijom klimatskom politikom.