Foto: 123rf
Istraživanje provedeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 europskoj zemlji pokazalo je da je najnereligioznija zemlja Češka, u kojoj 91 posto ispitanika iz te dobne skupine nema nikakvu vjersku pripadnost.
Jednako je odgovorilo između 70 i 80 posto mladih u Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj. Više od 50 posto mladih bez vjerske pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj.
S druge strane, najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladeži bez vjere samo 17 posto, a slijedi je Litva s 25 posto.
Istraživanje nije provedeno u Hrvatskoj.
"Religija je pri kraju snaga"
Rezultati su objavljeni u izvješću Europska mladež i religija koje potpisuje Stephen Bullivant, profesor teologije i sociologije religije na londonskom katoličkom sveučilištu St Mary’s, u suradnji s pariškim Katoličkim institutom (ICP). Temeljeni su na podacima iz europskog socijalnog istraživanja (ESS) provedenog od 2014. do 2016. godine.
"Religija je pri kraju snaga", kaže Bullivant. "Uz časne iznimke, sve više mladih ne identificira se s religijom".
To će u budućnosti vjerojatno biti i izraženije, smatra. "Kršćanstvo kao zadano, kao norma, stvar je prošlosti i to vjerojatno zauvijek. Ili barem za idućih sto godina", tvrdi Bullivant.
Ipak, ističe velike razlike među državama. "Zemlje koje su jedna do druge, slična kulturnog nasljeđa i povijesti, imaju jako različite vjerske profile".
Dvije najreligioznije, Poljska i Litva, i dvije najnereligioznije, Češka i Estonija, postkomunističke su zemlje.
Prakticiranje vjere
Trend sve manjeg povezivanja s vjerom potvrđen je i kada su mlade pitali o prakticiranju vjere. Samo u Poljskoj, Portugalu i Irskoj ih je više od 10 posto odgovorilo da idu na misu najmanje jednom tjedno.
U Češkoj ih je 70 posto odgovorilo da nikada ne idu u crkvu, a u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj između 55 i 60 posto.
Bullivant kaže da je zanimljivo istaknuti da su šest najkršćanskijih zemalja iz istraživanja one s povijesnom katoličkom većinom (Poljska, Litva, Austrija, Slovenija, Irska, Portugal), a ne protestantskom ili pravoslavnom.
A i među onima koji se izjašnjavaju katolicima razlike su velike. Više od 80 posto mladih Poljaka kažu da su katolici i više od pola njih redovito ide na misu. U Litvi je, pak, 70 posto katolika, a na misu ih ide samo pet posto.
Po Bullivantu, mnogi mladi Europljani su bili kršteni i poslije više nisu zakucali na crkvena vrata. "Kulturološki vjerski identitet sve se manje prenosi s roditelja na djecu. Kao da se odmah s njih ispere", plastično je objasnio.
"Za 20 ili 30 godina crkvene zajednice će biti manje, ali će im vjernici zato biti mnogo više posvećeni i odaniji", zaključio je.