Europa očekuje neviđene kiše za vikend. "Oborine bi mogle biti rekordne"

Foto: EPA

METEOROLOZI u Austriji očekuju obilne padaline u nadolazećim danima s potencijalnim poplavama i klizištima, prema državnom meteorološkom institutu Geosphere Austria.

Od noćas do utorka 100 do 200 mililitara kiše moglo bi pasti u većem dijelu te alpske zemlje, dok bi u nekim dijelovima Donje i Gornje Austrije moglo pasti oko 300 mililitara.

Službe za izvanredne situacije duž Dunava pripremaju se za rijetke razine poplava, do kojih obično dolazi jednom u desetljeću ili rjeđe, prema riječima vlasti. Ljudi su postavili mobilne sustave za zaštitu od poplave i napunili vreće pijeskom.

U Austriji su jaka kiša i snijeg u planinama već doveli do prekida putovanja, a kancelar Karl Nehammer rekao je da je vojska spremna rasporediti do 1000 vojnika ako bude potrebno. 

Poljski premijer smiruje javnost

U Češkoj se prazne rezervoari, a u Poljskoj se očekuju bujične poplave. Prognostičari, naime, upozoravaju na "potencijalno katastrofalne" padaline koje bi mogle trajati danima.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da "nema razloga za paniku" nakon što je prisustvovao brifingu o opasnosti od poplava u Wroclawu. U četiri južne poljske pokrajine očekuju se oborine u visini od 15 centimetara po četvornom metru.

Poljski institut za meteorologiju i vodno gospodarstvo je proširio najvišu razinu upozorenja s četiri južne pokrajine na ušće rijeke Odre u Szczecinu, gdje se ulijeva u Baltičko more.

Prag se priprema za poplavu

Češki glavni grad Prag, koji su poplave opustošile prije dva desetljeća, ne riskira. Slike iz 2002., koje prikazuju poplavljene stanice podzemne željeznice, evakuaciju stanovnika u gumenim čamcima i slonove koji se utapaju u praškom zoološkom vrtu, urezane su u pamćenje stanovnika Praga.

Jutros su teška čelična vrata, debela jedan metar, zatvorila takozvani Đavolji kanal ili Certovku, vodeni tok koji presijeca povijesnu četvrt Mala Strana u Pragu prije nego što se ponovno spoji s rijekom Vltavom.

Vrata Certovka dio su nacionalne mreže obrane od poplava za koju dužnosnici kažu da je koštala više od milijardu eura kako bi se spriječilo ponavljanje katastrofalne štete iz 1997. i 2002. godine.

Prag se nada da će izbjeći najgore. Pozornost je ovog vikenda usmjerena na središnje i istočne dijelove zemlje, posebice Sjevernu Moravsku, gdje je 1997. godine život izgubilo 50 ljudi. 

Vatrogasci iz Moravske su objavili snimku koja prikazuje pripreme za poplave.

Zásahy v souvislosti s výstrahami

🚒 V souvislosti s výstrahami ČHMÚ evidujeme od včerejších 6:00 do 15:00 přes 220 událostí. Chystají se mobilní protipovodňová hrazení, čistí se propustky i okolí toků, odstraňují se překážky, jako jsou lávky či mosty. Na některých místech již zasahujeme.

Objavljuje HZS Olomouckého kraje u Petak, 13. rujna 2024.

Očekuju se problemi i u Bavarskoj

Neprekidna jaka kiša očekuje se i u njemačkoj pokrajini Bavarskoj. BBC navodi da se radi o regionalnoj, a ne nacionalnoj hitnoj situaciji, pri čemu se očekuje da će velik dio srednje Europe biti zahvaćen.

Podsjetnik na nacionalne prioritete stigao je ranije ovog tjedna, kada su češki dužnosnici rekli da su bili prisiljeni odbiti zahtjev Njemačke za zaustavljanje pražnjenja akumulacija u rijeku Vltavu, koja se ulijeva u rijeku Labu i ide dalje u Njemačku, nakon rušenja mosta u Dresdenu.

Ti rezervoari - niz od devet brana poznatih kao Vltava kaskada - morat će biti poluprazni kako bi primili vodu koja se očekuje ovog vikenda.

Očekuju se vrlo visoki vodostaji Mure, Drave i Dunava

Iako su u protekla 24 sata pale znatne količine kišnih oborina na području Hrvatske te utjecale na porast vodostaja, još uvijek nisu došle do razina za proglašenje mjera obrane od poplava, ali u narednim danima očekuju se vrlo visoki vodostaji Mure, Drave i Dunava, javljaju iz Hrvatskih voda.

Velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale na slivnom području susjednih uzvodnih država uzrokuju povećanje protoka rijeka te se u narednim danima očekuju vrlo visoki vodostaji Mure, Drave i Dunava s ulaskom u mjere obrane od poplava, navode iz Hrvatskih voda. 

Noćas oko ponoći došlo je do izlijevanja rijeke Save iz korita na području Zagreba, vodostaj je dosegnuo najvišu razinu jutros u 8 sati (+261 cm), što je još uvijek za metar niže u odnosu na razinu pri kojoj se proglašavaju redovne mjere obrane od poplava. Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda za Dnevnik je rekao da Zagrebu i okolici ne prijeti nikakva opasnost od rijeke Save.  

"Vrlo niski vodostaji na svim vodotocima u Hrvatskoj razlog su što nije došlo do još značajnijeg porasta vodostaja unatoč obilnim oborinama, kao i činjenica da tlo još uvijek nije u potpunosti zasićeno vodom te je imalo dosta veliku mogućnost upijanja oborina", navode iz Hrvatskih voda. 

Šef DHMZ-a: Rekordne oborine u srednjoj Europi

Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler je u Dnevniku HTV-a rekao da su u Hrvatskoj podignuta upozorenja koja su bila potrebna i većina sustava je spremna za ovakve količine oborina.

Smatra kako je vrlo vjerojatno da će se dogoditi rekordne oborine u srednjoj Europi. 

"Prognostički modeli već duži niz dana ukazuju na više od 4 metra dodatne akumulirane vode. U Hrvatskoj smo imali kišno razdoblje. Očekuje nas još jedan period u noći sa subote na nedjelju, ali sve su to iznosi koji su prihvatljivi. Sljedeći tjedan će se fokus prebaciti s meteoroloških fenomena na hidrološke fenomene. Vrlo vjerojatno će i Drava porasti zbog toga što će usporiti visoki Dunav", rekao je Güttler. 

Prodor hladnog subarktičkog zraka

Dodao je kako se događa prodor hladnog subarktičkog zraka. 

"Vjerojatno ćemo imati rujan hladniji i kišniji od prosjeka", rekao je. Dotaknuo se i jeseni.

"Sezonske prognoze govore za jesen da bi mogla biti toplija od prosjeka. Treba ipak gledati tjedan po tjedan. Bitno je da ovaj vikend nema nekih novih iznenađenja. Vrlo lako su moguće dodatne količine oborina sa subote na nedjelju. Nakon toga slijedi tjedan koji će biti relativno mirniji. Temperature će polako rasti, oborine će postojati, ali ne u nekim značajnijim iznosima. Prebacit će se pogled s neba na rijeke. Na Dunav treba obratiti pažnju narednih dana", poručio je.     

Na pitanje jesu li ekstremi sve češći Güttler kaže da su najviše izraženi toplinski ekstremi - visoke temperature.

"Ove godine u Hrvatskoj nismo imali temperature preko 42 ili 43ºC, ali smo imali jako puno dana kad se minimalna temperatura nije spuštala ispod 20 ili 25. U kontekstu globalnog zagrijavanja takve pojave toplinskih valova gotovo su sigurne. To je nešto s čime ćemo se sigurno susretati narednih desetljeća", upozorio je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.