PAD gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj će godini biti veći nego što se još donedavno očekivalo, proizlazi iz novih, ljetnih prognoza Europske komisije.
Prema tim prognozama, hrvatsko će gospodarstvo u 2020. godini potonuti 10,8 posto u odnosu na prošlu godinu. To će biti najveći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) među novim članicama EU. Primjerice, u Bruxellesu sada prognoziraju da će nama susjedne članice - Slovenija i Mađarska - u ovoj godini zabilježiti pad ekonomske aktivnosti od po sedam posto, što je ipak osjetno manje nego u hrvatskom slučaju.
Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.
"Dostupni visokofrekventni indikatori i indikatori raspoloženja upućuju na to da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju", navodi Komisija.
EK ponavlja svoju ocjenu da je hrvatsko gospodarstvo ušlo u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali da će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize.
Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovici godine i kasnijeg oporavka.
Komisija procjenjuje da će se privatna potrošnja brzo oporaviti s otvaranjem gospodarstva, budući da su izbjegnuta velika otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama za potporu plaća.
Sadašnji i budući projekti koji se financiraju europskim sredstvima i nekoliko mjera za potporu likvidnosti poduzeća trebali bi olakšati oporavak investicija.
Samo dvije zemlje imat će veći pad BDP-a od Hrvatske
Po dinamici pada BDP-a u ovoj godini, Hrvatska se svrstava među članice EU koje su najteže pogođene koronakrizom. Naime, veću stopu pada BDP-a Europska komisija u ovoj godini očekuje samo u Italiji, 11,2 posto, i Španjolskoj, 10,9 posto, dok bi francuski BDP trebao potonuti nešto manje od hrvatskog, 10,6 posto. Na razini EU u cjelini u Europskoj komisiji sada očekuju da će pad BDP-a u ovoj godini iznositi 8,3 posto.
Glavni razlog ovakvog potonuća hrvatskoga gospodarstva u 2020. godini u Bruxellesu vide u prevelikoj vezanosti Hrvatske uz turizam. Upravo je turizam djelatnost koju je pandemija koronavirusa najteže pogodila.
Dvoznamenkasta stopa pada hrvatskoga BDP-a u ovoj godini, kakvu nam prognoziraju u Europskoj komisiji, veća je od većine dosadašnjih prognoza. I u samoj Europskoj komisiji na proljeće su očekivali da će pad hrvatskoga BDP-a ipak biti nešto manji, 9,1 posto. No, tada su u Bruxellesu očekivali i da će pad gospodarske aktivnosti u EU u cjelini biti manji, 7,4 posto.
Oporavak hrvatskoga gospodarstva u Europskoj komisiji očekuju u sljedećoj godini, u kojoj nam navješćuju rast gospodarstva od čak 7,5 posto. Jedina će Francuska imati veći rast od nas i to 7,6 posto. Gospodarstvo EU će se u sljedećoj godini oporavljati po stopi od 5,8 posto, zaključuje se u ljetnim prognozama Europske komisije.
Očekuje se da će veliki turistički sektor koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, a sljedeće će se samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima.
Za oporavak izvoza trebat će više vremena, između ostaloga s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.
Stopa inflacije blago je porasla u prvom tromjesečju ove godine zbog učinka smanjenja PDV-a na neprerađenu hranu u 2019. godini.
Od tada je postala negativna, uglavnom zbog značajnog pada cijena energije, za koje se očekuje da će ostati glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. godini.
Također se očekuje kako će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali se očekuje kako će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i 2021. godini.