Foto: Pixsell/Grgur Zucko/Index/Hina
EUROPSKA komisija (EK) se u svojem najnovijem izvještaju za tzv. Europski semestar 2018. oštro i kritički osvrće na privilegije koje u Hrvatskoj imaju ratni veterani.
U izvještaju od 73 stranice posvećenom Hrvatskoj na 37 stranici EK ističe da su “hrvatske vlasti odlučile proširiti povlastice koje su odobrene ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji”, što je “rezultiralo povećanjem njihovih najviših mirovina”, a istovremeno je “jako malo učinjeno da se veterane reintegrira na tržište rada”.
EK u izvještaju kritički navodi da je “zakon (o braniteljima, op.a.) koji je usvojen o studenom 2017. otvorio mogućnost da se još ljudi registrira kao ratni veterani, smanjio dobnu granicu odlaska veterana u mirovinu te proširio mogućnosti da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine”, te je uveo “dodatne socijalne povlastice za veterane kao i obavezu financiranja veteranskih udruženja”. Naglašavaju i da su veteranske mirovine u prosjeku dvostruko veće od običnih mirovina.
Veterani su "privilegirana kategorija"
Izrijekom se veterane opisuje kao “privilegiranu kategoriju” i napominje da u Hrvatskoj socijalna skrb loše funkcionira jer nije “usmjerena na najpotrebitije”, nego se novac troši na privilegirane veterane.
EK već nekoliko godina u svojim izvještajima upozorava da su povlastice koje u Hrvatskoj imaju veterani i ekonomski problematične i društveno nepravedne.
U izvještaju za Europski semestar 2016. Europska je komisija tako napisala sljedeće: “Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornje granice, kao što je slučaj sa zajamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup.”
EK je dakle još prije dvije godine Hrvatsku upozoravala da su “veteranske naknade u okviru posebnih programa uglavnom više od usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru općih programa. Stoga se čini da trenutačna struktura sustava ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Stanje bi se moglo popraviti ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom naknada”.
EK je dakle još prije dvije godine Hrvatsku upozoravala da su “veteranske naknade u okviru posebnih programa uglavnom više od usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru općih programa. Stoga se čini da trenutačna struktura sustava ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Stanje bi se moglo popraviti ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom naknada”.
Na isti problem Bruxelles je upozoravao još 2016.
Dapače, EK je 2016. zaključila da se u Hrvatskoj “samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, tj. da veterani dobivaju novac koji bi trebali kao pomoć od države dobivati oni najsiromašniji.
No, umjesto da hrvatska vlada ispravi taj disbalans, premijer Andrej Plenković i njegov ministar Tomo Medved progurali su novi zakon koji je veteranima dao još više novaca, nasuprot preporuka Europske komisije i nasuprot ideji društvene pravednosti kako je definira Europska unija.
U svakom slučaju, najnoviji izvještaj Europske komisije crno na bijelo veterane definira kao “privilegirane”, a njihove povlastice kao društveno nepravedne i to na račun najugroženijih u hrvatskom društvu.