Foto: 123rf
EUROPARLAMENTARCI u Odboru za javno zdravlje izglasali su u utorak rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji u kojoj upozoravaju da nepovjerenje dijela javnosti u cjepiva već izaziva ozbiljne posljedice u javnom zdravstvu te pozivaju države članice i Europsku komisiju da aktivno promiču cijepljenje.
Nacrt rezolucije usvojen je u odboru s 55 glasova za, jednim protiv dok je troje zastupnika bilo suzdržano. O rezoluciji bi se svi zastupnici Europskog parlamenta trebali izjasniti na plenarnoj sjednici u travnju ili svibnju u Strasbourgu.
Europski parlament u rezoluciji ističe važnost transparentnosti u stvaranju povjerenja javnosti te poziva države članice i Komisiju da kampanjama i informiranjem promiču cijepljenje .
Zastupnici su istaknuli da bi se povjerenje dijela javnosti u cjepiva vratilo većom transparentnošću oko analiza cjepiva i njihovih popratnih pojava te financiranjem neovisnih istraživanja.
Istraživači moraju objaviti ako su u mogućem sukobu interesa i biti isključeni iz evaluacije cjepiva ako isti postoji, a trebalo bi ukinuti i povjerljivost ocjena Europske agencije za lijekove i javnosti učiniti dostupnim znanstvene i kliničke podatke, predlažu zastupnici Europskog parlamenta.
Također predlažu otvoreni dijalog sa civilnim društvom temeljen na znanstvenim činjenicama kako bi se suzbile netočne i neznanstvene informacije o cijepljenju.
Tijekom prva dva mjeseca 2017. godine zabilježeno je više od 1500 slučajeva ospic
U 14 europskih zemalja tijekom samo prva dva mjeseca 2017. godine zabilježeno je više od 1500 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba, uključujući i Hrvatsku. Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje kako se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest postotnih poena, podsjeća se u priopćenju ureda zastupnice Šuice.
Borzan ukazuje da je čest argument pokreta protiv cjepiva da unapređenje životnog standarda, a ne cijepljenje, dovodi do smanjivanja broja oboljelih no da usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za vodene kozice nije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 1968., dakle po uvođenju cijepljenja, broj slučajeva ospica drastično pada, dok broj oboljelih od vodenih kozica stagnira do današnjih dana.
"Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize i nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. To se odnosi na građane, ali i na zdravstveno osoblje. Dodajte na to dezinformacije koje šire protivnici cijepljenja i danas u Europi imamo epidemije ospica i pojavu difterije koje nije bilo 30 godina", primjećuje Borzan.
"Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike. Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano 'kljukanje' antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata značajno porasla", upozorava Borzan.