LANI je samoubojstvo bilo po brojnosti drugi uzrok smrti mladih te bi se u postpandemijskom dobu EU trebao snažnije posvetiti nagomilanim problemima europske mladeži, rekao je u Europskom parlamentu Dragoș Pîslaru, član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Nakon što je u prosincu Europska komisija 2022. godinu imenovala Europskom godinom mladih, u četvrtak je na plenarnoj sjednici EP-a otvorena prva rasprava o specifičnim problemima mladih, s posebnim fokusom na mentalno zdravlje, zapošljavanje i socijalni oporavak u postpandemijskom dobu.
Mladi su, složili su se eurozastupnici, jedna od skupina koje je pandemija posebno pogodila, značajno im je smanjila na mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, narušila društveni život i posljedično tome njihovo mentalno zdravlje.
"Važno je shvatiti mlade ozbiljno"
"Važno je raditi na pitanjima mentalnog zdravlja i shvatiti mlade ozbiljno jer je u 2021. samoubojstvo bilo drugi po brojnosti uzrok smrti mladih u EU", upozorio je rumunjski zastupnik Pislaru iz redova liberala koji je na sjednici bio zadužen za predstavljanje usmenih pitanja o prevladavanju posljedica koje je pandemija ostavila na mlade.
"Tražimo od mladih da budu hrabri, da izduraju, da bolje i više uče bez ljudskog kontakta, na daljinu, i da rade, često neplaćeni ili uvelike potplaćeni (...) Tražimo da izguraju bez obzira na strahove i silan zamor. Podbacili smo kao društvo jer nismo priznali da je za mlade ljude u Europi trenutno jako teško, guramo ih preko ruba", istaknuo je Pislaru u svom izlaganju.
Upozorio je da mladima ne dajemo dovoljno nade, ali postavljamo sve više prepreka.
"I onda smo šokirani kada saznamo da je među njima samoubojstvo u 2021. bio drugi vodeći uzrok smrti. Usprkos tome, i dalje se nedovoljno bavimo mentalnim zdravljem mladih, a rizik s kojim se suočavamo nije više lockdown generacija već uistinu izgubljena generacija", istaknuo je rumunjski zastupnik.
Na činjenicu da je samoubojstvo bio drugi vodeći uzrok smrti među mladima u prvoj pandemijskoj godini upozorio je UNICEF u izvješću iz listopada 2021.
U njemu se navodi da je među dječacima od 10 do 19 godina smrtnost uzrokovana samoubojstvom više nego dvostruko veća u odnosu na djevojčice te da samo saobraćajne nesreće usmrćuje više mladih između 15 i 19 godina.
U Europi se svaki dan zbog problema s mentalnim zdravljem izgubi troje mladih života, ističe UNICEF u izvješću "The State of the World’s Children 2021: On My Mind".
U Hrvatskoj broj samoubojstava neznatno porastao u odnosu na 2019., ali skočio u skupini između 15 i 25 godina
Službeni podaci za Hrvatsku govore da je u prvoj pandemijskoj godini broj samoubojstava u odnosu na 2019. neznatno porastao, ali da je u skupini mladih između 15 i 25 godina broj samoubojstava skočio za 57.1 posto.
Pandemija je, potvrdili su parlamentarci, dodatno ugrozila njihove šanse za zapošljavanje i obrazovanje.
Po istraživanju Eurostata, nezaposlenost mladih u Europskoj iznosi 17%, a u Hrvatskoj je stanje gore od EU prosjeka, s čak 22.9% nezaposlenih koji su mlađih od 25 godina.
"Mladi su, unatoč strahovima, još uvijek aktivni, puni nade i žude za novim prilikama, no od njih tražimo iskustvo koje oni nemaju priliku steći pa se onda pitamo zašto su deprimirani“, kazao je Pislaru.
Na raspravi su zastupnici, što se tiče zapošljavanja, mahom kao problem isticali neplaćeno stažiranje jer si mnogi mladi zbog lošije financijske situacije ne mogu priuštiti da rade bez plaće pa im je time otežan ulazak na tržište rada.
"Mladi trebaju imati osjećaj da ih se ozbiljno shvaća, a to im ne pokazujemo zato što rade besplatno za određene kompanije i organizacije", kazala je Kim van Sparrentak iz redova Zelenih i pozvala na zabranu neplaćenog stažiranja na razini Europske unije.
Hrvatski zastupnik Valter Flego, član IDS-a i kluba zastupnika Renew Europe, u svom izlaganju kazao je da na ulaganje u rješavanje problema nezaposlenosti treba gledati kao "na vrijednu investiciju, a ne trošak".
"Komisija, zajedno s državama članicama, ima ogromnu odgovornost za rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Sve to treba gledati i u svijetlu demografskih problema cijele Europe, a posebno zemlje iz koje dolazim – Hrvatske", rekao je Flego.
Hrvatski nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić se u svom izlaganju posebno osvrnuo na mjere uvedene zbog koronavirusa i njihov utjecaj na mlade.
Po njegovim riječima, mladi su zbog izostanaka uzrokovanih pandemijom suočeni s ogromnim gubicima sati i gradiva u obrazovanju te smatra kako je šteta koje su EU politike nanijele nemjerljiva.
"Postpandemijski društveni oporavak neće biti moguć sve dok se na odgovornost ne pozovu oni koji su u ovom teroru sudjelovali", rekao je Sinčić.