Foto: Hina
Cijene su na godišnjoj razini od rujna do rujna pale za 0.1 posto, snažeći pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da ojača program stimuliranja ekonomije u kojem stvara 60 milijardi eura mjesečno koji je započeo ranije ove godine.
Prema Eurostatu, najveći utjecaj na inflaciju stiže iz energetskog sektora, gdje su cijene od rujna do rujna pale za 8.9 posto.
Predsjednik ECB-a, Mario Draghi, nedavno je sugerirao da program kvantitativnog popuštanja (QE) treba ojačati ukoliko se nastavi pad cijena energenata ili ako vanjski faktori, kakav je usporavanje kineskog gospodarstva, nastave s pritiskom na cijene.
Eurostat navodi da je inflacija ostala pozitivna u uslužnim djelatnostima i da u pojedinim dijelovima Eurozone raste cijena hrana, no ako se izuzme energetski sektor, inflacija je u rujnu ostala nepromijenjena i iznosi 1.0 posto. ECB prema mandatu o stabilnosti cijena mora osigurati godišnju inflaciju do 2 posto, što mu ne polazi za rukom već godinama.
Bill Adams, ekonomist iz PNC Financial Services Group, kaže za Guardian kako jedan mjesec deflacije nije dovoljan da ECB natjera na snaženje QE-a.
"Usprkos godišnjem smanjenju glavne inflacije, ovo izvješće ne citira definiciju deflacije koju je Draghi opetovano citirao ove godine – samoodrživi pad cijena koji se javlja u širokom opsegu roba i usluga," rekao je.
> Deflacijska spirala u Italiji
Za razliku od SAD-a, gdje se novostvoren novac u ekonomiju gura kroz čitav niz primarnih i sekundarnih dilera, europski mehanizam za transmisiju svježeg novca uglavnom ovisi o bankama, koje se dosad nisu pokazale kao dobar medij za njegovo plasiranje i posljedično stimuliranje realne ekonomije.
Današnje vijesti navode analitičare na procjenu da će se program kvantitativnog popuštanja nastaviti nakon 2016. godine, i još jednom potiče rasprave o alternativnom modelu koji traži da se novostvoren novac pokloni ljudima (odozdo, umjesto odozgo). Navedeno je, nakon brojnih ekonomista, nedavno podržao i novi vođa britanskih laburista, Jeremy Corbyn.