Foto: Index
Kafići se zatvaraju zbog par kuna viška u blagajni, tvrtkama se izriču drakonske kazne zbog najmanjih propusta, te svi koji mogu, sele poslovanje u inozemstvo, kako bi se napokon mogli posvetiti poslu, umjesto da strepe kada i zbog čega će im nekakav državni uhljeb upropastiti sve, jer mu je posao "da nešto nađe" i naplati kaznu.
Kada bi kriteriji, koje primjenjuju na građane koji pokreću posao, vrijedili i za državne činovnike, već bi odavno svi dobili otkaz, a ostali bi i bez imovine zbog kazni koje bi trebali platiti.
Mladi poduzetnik Kristijan Glibo za Index je ispričao svoju priču o borbi s hrvatskom administracijom. Kao i mnogi drugi, i on će vjerojatno u budućnosti završiti u inozemstvu, negdje gdje sustav služi građanima, a ne obrnuto.
“Upustio sam se u borbu u ovom smeću da izgradim sebe i karijeru”
"Imam 24 godine i upustio sam se u borbu ovdje u ovom smeću kako bih probao izgraditi sebe i karijeru. Bez ikakvog poticaja, samo uz kredit podigao sam u 2 godine jednu obiteljsku firmu koja je imala milijunski promet prošle godine te zapošljava 5 ljudi, te do kraja godine postaje franšiza i kreće sa širenjem. Sada u ovim mjesecima i drugo poduzeće je na nogama za izvoz softwarea", kaže Glibo.
Njegovi problemi počinju nakon što mu se obrt našao na udaru Inspektorata rada, koji je utvrdio da imaju neprijavljenog radnika.
"Inspektorat rada mi je izašao u obrt u redovnu kontrolu 07.05.2015. kako smo sve papire držali uvijek po propisima, nismo imali razloga za brigu. Porez, prijave, radno vrijeme i sve su bili vođeni onako kako baš zakon od nas zahtjeva. Inspektor je napravio svoj zapisnik te rekao da ostajemo u kontaktu. Nakon par dana dobili smo poziv od njega da dođemo na potpis zapisnika. Nismo niti slutili što se u pozadini događa. Inspektor nas je dočekao sa pričom kako naš radnik nije prijavljen i da protiv nas ide kaznena prijava te da 21.05.2015 nas pečate na 15 dana ili da uplatimo 30 tisuća kuna kazne. Zatečeni time zatražili smo sastanak s pročelnicom u ponedjeljak 18.05.2015. godine kako bi vidjeli o čemu se radi jer smo mi našeg radnika prijavili", priča Glibo.
Sustav e-mirovinsko ne komunicira s korisnicima
Inače, radnik je prijavljen putem sustava e-mirovinsko. No, problem je nastao jer su prilikom prijave umjesto "fizičke osobe", pošto se radilo o obrtu, unijeli "pravnu osobu". No, sustav je potpisao potvrdu te ih nije upozorio na nikakvu pogrešku.
"U međuvremenu smo kontaktirali HZMO da tražimo očitovanje zbog čega je prijava odbijena jer nismo dobili nikakvu obavijest. Uputili su nas da pogledamo arhivu na e - mirovinskom sustavu i vidimo što je tamo označeno. Sustav je imao grešku i još uvijek je ima, dozvolio je da unesemo da je naš obrt pravna osoba, a ne fizička. Sustav je tu potvrdu potpisao, i poslao, bez ikakve provjere i upozorenja da ukaže da smo krivo napravili. Još uz sve to komunikacija između sustava i korisnika je nikakva, ne postoji te ne upozorava da se nešto pogrešno dogodilo sa radnikom.
HZMO svjestan da ima jako puno prijava s pogreškama
Iz HZMO -a su nas zamolili da službeno pošaljemo dopis pravno tehničkoj službi jer su ustanovili da jako puno prijava ima koje imaju greške ali nitko ih ne ispravlja jer očito je da ljudi ne primaju obavijesti.
Isto tako dobili smo obrazloženje da mi nismo u prekršaju te su nam retroaktivno prijavili radnika 1.5.2015, kada je radnik i trebao biti prijavljen. Mi smo našu prijavu poslali 30.4.2015 u zakonski predviđenom roku za prijavu radnika, a korekcija prijave se vezuje na prvu poslanu. Zakonski rok za korekciju u ovom trenutku ne postoji!", kaže Glibo.
Iako je u HZMO-u sve relativno dobro prošlo, te je Glibo bio uvjeren da je problem riješen, na scenu stupaju "jake snage" Inspektorata rada.
"Došao je i ponedjeljak, mislili smo da će sve biti u redu jer očito je da nismo prekršili zakon i iz tri podružnice HZMO - a nam je rečeno da je greška i da se to događa ali da se ne brinemo. Došli smo u Inspektorat rada gdje su nas zatekli pročelnica i inspektori, odmah se vidjelo da nešto neće biti u redu. Krenuli smo u diskusiju i objasnili da smo dobili očitovanje od HZMO-a koje su oni od nas tražili da dostavimo i ako je uistinu tako da neće biti kažnjavanja. Kada smo iznijeli činjenice te potvrdili da nisu u pravu rečeno nam je sljedeće: 'Mi se ne želimo miješati u rad mirovinskog.'
Pročelnica: Da, očito je greška i to se sad prelama na vašim leđima
Ostali smo u potpunosti zatečeni, no nastavili smo dalje i rekli da se mirovinsko izjasnilo i da sustav ima grešku, te nema validaciju za takve stvari, da isto tako to nije kažnjivo, na što pročelnica odgovara:
'Da, očito je greška i to se sad prelama na vašim leđima.'
'Preuzimanjem certifikata vi ste pristali na sve upute i pridržavanje istih za e-mirovnisko'", prepričava Glibo.
Inspektorat je ostao pri kazni od 30 tisuća kuna, a Glibo nastavlja svoju borbu.
"Otišli smo i prespavali dan, te nastavili svoju borbu. Zvali smo inspektorat rada u Zagrebu gdje mi je inspektorica nakon par činjenica koje sam iznio, i pronašao u zakonima, hladno poklopila slušalicu. Više nisam znao što da radim i krenuo sam čitati zakon i ponovno zvati mirovinsko da vidim postoji li zakonska odredba za ispravak / doradu e-prijave i gle čuda takvo što ne postoji!", kaže Glibo.
U službenim uputama HZMO -a stoji:
Prijava je poslana u roku od 24h, ali je nakon tri dana odbijena od strane Zavoda. Moram uspostaviti novu prijavu s ispravljenim podacima. Hoću li biti u prekršaju?
Ne. Vodeći računa o takvim situacijama omogućili smo obveznicima slanje korekcije prijave. Ako prijava bude odbijena, moguće je poslati korekciju prijave. S pregleda prijava potrebno je kliknuti na ikonu za generiranje korekcije prijave. Klikom na link generirat će se prijava s novim identifikatorom, ali će povući sve podatke s odbijene prijave. Isto tako, takva prijava će sadržavati i podatak o poveznici na originalnu prijavu koja je odbijena. Dovoljno je da samo izmijenite podatke koji su bili pogrešni, potpišete i pošaljete takvu prijavu. Poveznica na odbijenu prijavu dokaz je da ste originalnu prijavu predali u zakonskom roku.
"Kakva je ovo država u kojoj institucije ne znaju jesmo li u prekršaju ili nismo?"
Kao što je to u Hrvatskoj već uobičajeno, sada više ni institucije ne znaju tumačiti vlastite propise i počinje "vijećanje".
"Vidi se jasno da Inspektorat rada ne poštuje propise te pobija upute HZMO - a, a one su temelj za rad putem platforme e-mirovinsko koje je isto tako u fazi prilagodbe te ispravljanja pogrešaka. Nakon toga angažirali smo i odvjetnika koji je bivši inspektor rada. U suradnji sa njim uspjeli smo oformiti dopis te ga uputili predstavništvu u Zagreb. Iz njegovog iskustva i pregledom zakona još jednom utvrđujemo da zakonska odredba za korekciju prijave opet ne postoji! Počeli smo tražiti ponovno očitovanje mirovinskog jer bi nam to bio dovoljan dokaz da po njihovim uputama i po onome što bi oni iznijeli, poništimo rješenje. Uz cjelodnevne pozive uspjeli smo dobiti mirovinsko i gle čuda kontaktirao ih je i državni inspektorat rada da se očituju za naš slučaj.
Da bi stvar bila bolja, nitko se nije uspio očitovati a već sljedećeg dana imaju kolegij o našem slučaju da vide što i kako da se očituju. Pa ja se pitam kakva je ovo pravna država čije institucije ne mogu izreći jesmo li po članku, zakonu ili stavku u prekršaju ili nismo? Kako je moguće da se od nas traži nešto što ni oni sami ne znaju jeli pravno regulirano i na koji način?", pita se Glibo.
Na kaznu od 30 tisuća kuna, stiže još 50 tisuća
Kolegij je zaključio da Glibo nije u pravu, te je morao uplatiti 30 tisuća kuna kako bi izbjegao pečaćenje.
"Nakon kolegija ipak rok za ispravku postoji! Da bi stvar bila gora ako gledamo sa pravne strane i složimo se s time, sustav je trebao onda blokirati korekciju, te od nas zatražiti novu prijavu, ali to NIJE napravi već smo mi svog radnika bez obzira na njihovu zakonsku odredbu od 24h preko sustava normalno prijavili putem korekcije sa datumom 30.4.
Inspektor rada je zbog kolegija propustio rok pečaćenja u 10:00 sati ali kada je dobio zeleno svjetlo prisilio nas je da u 14:55 - s naglaskom da radi do tri jer je petak - uplatimo novac ili će on doći i pečatiti. Uplatili smo jer si nismo mogli dozvoliti zatvaranje", kaže Glibo.
No, nakon svega, dobili su obavijest da se protiv njih diže i prekršajni postupak te da mogu očekivati dodatnu kaznu do 50 tisuća kuna.
"Moja tvrtka radi, perspektivna je i snašli smo se u moru svega ovoga, no evo sada dolazi državna institucija koja zdravoj tvrtki koja nema poreznog duga koja isplaćuje plaće želi stati na kraj te ugasiti ju ovom kaznom", zaključuje Glibo.
Index je poslao upit HZMO-u o problemima sa sustavom e-mirovinsko, ali do objave teksta nije stigao odgovor.