Screenshot: Youtube
LAŽNE vijesti mogu imati stvarne posljedice, kao što je pokazao slučaj muškarca koji je došao "istražiti" teoriju zavjere o pedofilskom lancu povezanom s Hillary Clinton u pizzeriji u Washingtonu.
Slične vijesti naveliko su se širile online za vrijeme američke predizborne kampanje, poput one da je papa Franjo podržao Donalda Trumpa ili da su ljudi koji su provodili istragu nad Hillary Clinton završili mrtvi u sumnjivim okolnostima.
Zaustavljanje lažnih vijesti je odgovornost društvenih mreža koje služe kao platforma za njihovo širenje, ali i samih čitatelja koji bi trebali moći odrediti je li nešto što čitaju lažno ili ne. Nažalost, mnogim čitateljima nedostaje elementarna medijska pismenost, kao što je pokazalo istraživanje Sveučilišta Stanford
Američki javni radio NPR s tim je razlogom kontaktirao vodećeg autora studije Sama Wineburga, koji je savjetovao čitateljima da pristupaju vijestima kao i profesionalni "fact-checkeri".
No kako fact-checkeri rade svoj posao? Alexis Mantzarlis iz International Fact-Checking Network objasnio je za NPR standardni proces:
"izdvojit ćete tvrdnju koja sadrži nešto što se može objektivno provjeriti, potražit ćete najbolje primarne izvore o toj temi. Pronaći ćete da li se izvori podudaraju ili pobijaju ili dokazuju navedenu tvrdnju, a zatim predstavite sva ograničenja dostupnih podataka i što podaci kažu o tvrdnji koja se iznosi."
Mantzarlis i Zimdars se slažu da postoji nekoliko praksi koje čitatelji mogu iskoristiti kad čitaju članke na internetu:
1. Pripazite na domenu i URL
Etablirane medijske organizacije imaju vlastitu domenu i standardni izgled. Domene poput com.co znak su da trebate biti skeptični i bolje istražiti stranicu da vidite je li vjerodostojna, čak i ako izgleda profesionalno.
2. Pročitajte sekciju "O nama"
Gotovo sve stranice imaju sekciju s informacijama o mediju, njegovom vodstvu, vlasnicima i izjavom o misiji same organizacije. Ako je ton koji se ovdje koristi melodramatičan i prenapuhan, to je znak za uzbunu. Isto tako, trebali bi moći istražiti osnivače organizacije na drugim mjestima osim same stranice.
3. Potražite citate u tekstu
Ili, bolje rečeno, provjerite nedostaju li citati. Profesionalne organizacije u pravilu citiraju u svakom većem članku nekoliko izvora koji su stručnjaci u području o kojem govore. Dakle, provjerite spominju li se akademici ili drugi profesionalci koji govore o istraživanju koje su proveli. Ako se spominje istraživanje, potražite ga.
4. Pogledajte čiji su citati
Jesu li izvori čiji se citati navode vjerodostojni? Imaju li titulu koju možete provjeriti pretragom na Googleu? Primjerice, pročitali ste članak u kojem se navodi da je američki predsjednik Barack Obama izjavio da želi zaplijeniti oružje američkim građanima. Praktički sve što predsjednik kaže u javnosti je zabilježeno i arhivirano. Takvu izjavu sigurno možete pronaći na drugim izvorima i provjeriti je li točno prenesena, kao i je li istrgnuta iz konteksta koji joj daje drugačije značenje.
5. Provjerite komentare
Društvene mreže sve su više preplavljene lažnim ili tendencioznim vijestima. Normalno je da naslovi privuku pažnju čitatelja, ali ovakve vijesti često imaju naslove koji nemaju veze sa samim sadržajem članka. Ako u komentarima mnogi prozivaju naslov ili vijest kao lažnu, moguće je da je zaista lažna.
6. Obrnuta pretraga slika
Slika bi trebala točno prikazati sadržaj vijesti, što često nije slučaj. Amaterski mediji koji dijele lažne vijesti u pravilu preuzimaju tuđe slike. To možete provjeriti obrnutom pretragom slike - desnim klikom na sliku i biranjem opcije da je potražite na Googleu. Ako mnogo drugih vijesti ima istu sliku, lako je moguće da slika ne prikazuje ono o čemu se radi u članku.