KAKO AMERIKA VIDI HRVATSKU CIA objavila nove podatke o Hrvatskoj

Foto: FaH/CIA

AMERIČKA tajna služba CIA na svojim službenim stranicama ima i rubriku The World Factbook, čija je svrha “ponuditi informacije o povijesti, narodima, vladama, ekonomiji, zemljopisu, komunikacijama, transportu, vojsci i transnacionalnim temama za 267 svjetskih entiteta”. Među njima je i Hrvatska, a CIA je svoje podatke o Hrvatskoj osvježila prošli tjedan, pa vrijedi obratiti pažnju na to kako poznata američka tajna služba vidi Lijepu našu.

U rubrici “Uvod” ističe se da današnji teritorij Hrvatske sačinjavaju dijelovi zemlje koji su do 1918. bili u sastavu Austro-Ugarske, nakon čega su Slovenci, Hrvati i Srbi osnovali zajedničku kraljevinu koja se od 1929. nazivala Jugoslavija. Hrvatska je proglasila neovisnost 1991., piše CIA, nakon čega slijede “četiri godine sporadičnih, ali često ogorčenih borbi prije nego što su okupatorske srpske vojske očišćene s hrvatskog teritorija, zajedno s većinom etnički srpskih stanovnika Hrvatske”.

Po nezaposlenosti mladih Hrvatska između Gvajane i Tunisa

U drugim rubrikama ima mnogo zanimljivih informacija, primjerice da 23 posto Hrvatske čini poljoprivredna zemlja, ali da je tek 1,5 posto stalnih nasada, kako se ističe u rubrici “Zemljopis”. Prosječna dob hrvatskih građana je 42,7 godina, a po stopi rasta stanovništva Hrvatska je tek 224. u svijetu. Po nezaposlenosti mladih Hrvatska je zato deveta u svijetu, između Gvajane i Tunisa.

Kada je riječ o političkoj sceni u Hrvatskoj, CIA je, čini se, doista temeljito informirana, s obzirom na to da se na spisku političkih stranaka i lidera spominju čak i HRAST i njegov predsjednik Ladislav Ilčić. Ako ne znate tko je sad pak predsjednik odavno posrnulih Laburista, zna CIA - čovjek se zove David Bregovac.

Nepovoljna investicijska klima

U rubrici “Ekonomija” ističe se da je Hrvatska “i dalje jedna od najbogatijih republika bivše Jugoslavije”, ali i da je u ekonomski lošoj situaciji. Period između 2000. i 2007. navodi se kao vrijeme gospodarskog rasta, nakon čega je uslijedila dugogodišnja recesija sve do 2015. “Teški problemi ostaju visoka stopa nezaposlenosti, nejednak regionalni razvoj i nepovoljna investicijska klima”, smatra CIA, ali dodaje da je porezna reforma iz prošle godine “pokazatelj truda u poboljšanju poslovne klime”. Napominje se da Hrvatska želi postati “regionalni energetski igrač”.

CIA naglašava i da Hrvatska ima niz graničnih sporova sa susjednim zemljama, te se navodi i kako Slovenija provodi tvrdi šengenski režim prema Hrvatskoj koja i dalje nije dio šengenske zone u Europskoj uniji. Također se ističe da kroz Hrvatsku prolazi ruta krijumčarenja heroina iz jugozapadne Azije u zapadnu Europu, kao i da se hrvatske luke ponekad koriste kao tranzitne točke za kokain iz Južne Amerike.