Fašisti, janjci, blokade cesta, kriminalci i izbjeglice obilježili 2015. - godinu povratka u prošlost

Foto: Vedran Tolić/Index, Hina

PROTEKLA godina u punom je smislu u politički život i javni mainstream prostor vratila pomalo zaboravljene teme i ljude. Rigidna desnica pokazivala je mišiće, kriminalci su plaćali milijunske jamčevine ne bi li izašli na slobodu, a ministri Ive Sanadera ponovno su na pozicijama moći.

No, krenimo redom. 

Ivo Josipović uspio je odraditi tek jedan mandat na čelu Hrvatske, a 11. siječnja ove godine u drugom krugu izbora uspjela ga je pobijediti Kolinda Grabar-Kitarović. Kandidatkinja HDZ-a ujedno je i prva žena na čelu Hrvatske.  

Kolindina pobjeda na krilima kriminalne i rigidne desnice

"Ne dam da mi itko kaže da Hrvatska neće biti prosperitetna i bogata jer bit će Hrvatska među najrazvijenijim zemljama Europske unije i svijeta. To vam obećavam ovdje večeras", rekla je Grabar-Kitarović u izbornoj noći. Unatoč snažnom isticanju u predizbornoj kampanji kako će s Pantovčaka preseliti u zgradu u Visokoj ulici, to se nije dogodilo. Pantovčak je uredila po svom ukusu, a to je značilo i uklanjanje biste Josipa Broza Tita.



No prije uređenja Pantovčaka veliki dio Hrvatske zgražao se nad listom uzvanika na svečanoj inauguraciji predsjednice, od fašista, preko lopova, pa do ubojica. U Kolindinoj VIP loži našli su se Marko Perković Thompson, Velimir Bujanec, Tomislav Merčep, Tomo Horvatinčić, Milan Bandić, Đuro Glogoški, Josip Klemm...

Bandićev 365 zatvor

Bila je ovo godina i Milana Bandića, koji je po drugi puta morao put Remetinca. Prvi puta završio je ondje u listopadu 2014. godine, da bi bio vraćen u ožujku ove godine. Naime, utvrdilo se da je prekršio obećanja kako neće utjecati na svjedoke.

Nakon što je Ustavni sud poništio tri rješenja Županijskog suda, vraćena je jamčevina od 15 milijuna kuna, a Bandić je pušten na slobodu nakon mjesec i pol dana. Nedavno je i objavljena optužnica protiv Bandića u aferi Agram. Bandić je ove godine osnovao udrugu, a zatim i stranku Bandić Milan 365. Njegovo izbivanje u zatvoru pratila je mini-zagrebačka kriza, s obzirom na neslaganje Bandića i Sandre Švaljek koja je u njegovoj odsutnosti upravljala gradom.

Odbačene tužbe za genocid

Početak godine obilježila je tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid. Presudom Međunarodnog suda pravde u Haagu odbačena je Hrvatska tužba no isto tako odbačena je tužba za genocid koju je protiv Hrvatske podnijela Srbija.

Bilo je ratnog zločina, mišljenje je haškog suda, ali ne i genocida.

Kusali janjetinu na Markovu trgu i prijetili plinskim bocama

Bila je ovo godina povratka i ponovnog etabliranja rigidne desnice u Hrvatskoj. Osim šatora u Savskoj ulici u Zagrebu, svakako treba naglasiti i pohod "šatoraša" na Markov trg. Sve je počelo s "piknikom", odnosno s dva janjca ispred Vlade koje je poslala Anica Kovač, a nastavilo se probijanjem policijske blokade pa bijegom u unutrašnjost Crkve sv. Marka. U isto vrijeme branitelji su prijetili da će raznijeti plinske boce koje su stavili na cestu u Savskoj ulici.

Mnogi analitičari slažu se kako je bila riječ o pokušaju državnog udara, no šef HDZ-a Tomislav Karamarko naglašavao je kako se zakon nije smio primijeniti jer je ipak riječ o braniteljima. Glogoški je cijelo vrijeme pozivao policajce da otkažu poslušnost Ministru i da pređu na njihovu stranu.

Mamićeva godina za zaborav

Početak ljeta 2015. godine, kao i cijelu ovu godinu, posebno će pamtiti Zdravko Mamić, ali i njegova obitelj brat Zoran i sin Mario. U srpnju su prvo uhićeni Zdravko i Zoran. Uskokova istraga teretila ih je za niz nedjela, zajedno s Vrbanovićem i poreznikom Milanom Pernatom. Teretilo ih se da su Dinamo oštetili za najmanje 117,8 milijuna kuna, a proračun za barem 12,2 milijuna kuna neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza.

Zdravko Mamić pritom je iz Dinama, po tvrdnjama Uskoka, nezakonito izvukao najmanje 52 milijuna kuna, dok je njegov mlađi brat Zoran na tom klubu, ali i utaji poreza, nezakonito zaradio 38,1 milijuna kuna.



Braća Mamić i Vrbanović pušteni su iz istražnog zatvora 15. srpnja, nakon uplaćene jamčevine.

Drugi puta Mamići su uhićeni u studenom ove godine, a ovog puta Zdravku je pravio društvo sin Mario te dvojica istarskih poduzetnika - Igor Krota i Sandro Stipančić. Teretilo ih se da su iz Dinama preko off-shore tvrtki izvukli deset milijuna eura i pola milijuna funti. Mamići su se izvukli uplatom 6,3 milijuna kuna u gotovini i zalogom na nekretninu vrijednu 7,6 milijuna kuna.

Povlačenje iz arbitraže sa Slovencima

Hrvatski sabor je krajem srpnja jednoglasno izglasao izlazak iz Arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog pitanja sa Slovenijom, poslije otkrića da su se slovenski član Arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže Simona Drenik, tajno dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu kako bi postupak o granici prevagnuo na slovensku stranu.

Veliki požari i poplave

Ovog ljeta na Pelješcu i Korčuli bjesnio je katastrofalni požar, a prve procjene govorile su o šteti većoj od 30 milijuna kuna. Izgorjelo je više od 4500 hektara površine, a najviše je stradala Općina Ston. Požar je progutao brojne maslinike i vinograde, a stradala je i vinarija Grgić, koju je osnovao jedan od najpoznatijih svjetskih vinara Miljenko Grgić.

Milijuni za vojni mimohod


Čak 12,7 milijuna kuna koštao nas je svečani mimohod koji je održan u Zagrebu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 20. obljetnice Vojno redarstvene operacije "Oluja". Mimohod je održan 4. kolovoza, a u koloni dužoj od četiri kilometra koračali su aktivni vojnici, ratni veterani, dragovoljci, vozile suvremene Patrije, moćne pedeset tonske haubice, tenkovi M-84 i druga motorozirano-mehanizirana oklopna vozila.



No, kako se ispostavilo, 12,7 milijuna kuna nije bio konačan račun. Tom iznosu treba pribrojati i 7 milijuna kuna, odnosno iznos štete na zagrebačkim prometnicama koje se danas obnavljaju, pa je ukupan iznos dosegao gotovo 20 milijuna kuna.

Tek za usporedbu, bolnice se obnavljaju od donacija, za bolesnu djecu novac se skuplja putem humanitarnih akcija... Gotovo tri tisuće sudionika i 300 vozila prolazili su sat i pol zagrebačkom Vukovarskom ulicom, od Avenije Marina Držića do Savske ceste. 

Ubojstvo Salopeka

U kolovozu smo pratili dramu oko nesretne sudbine Tomislava Salopeka, a koja je završila okrutnim ubojstvom.

Hrvatska je prošle godine postala članicom međunarodne koalicije za borbu protiv Islamske države, a ove godine otet je hrvatski državljanin na području Kaira, dok je službenim automobilom putovao na posao. Radio je za francusku grupu Compagnie Generale de Geophysique (CGG).


Unatoč angažmanu hrvatskih i egipatskih službi na njegovom pronalaženju i unatoč odlasku ministrice Pusić u Kairo, Salopek  je brutalno pogubljen. Islamska država je objavila na Twitteru fotografiju ubijenog taoca uz koju je pisalo da je Salopek ubijen jer "Hrvatska sudjeluje u ratu protiv Islamske države". Islamska država godinu dana ranije je pogubila i hrvatskog zeta, britanskog humanitarca Davida Hainesa koji je zasnovao obitelj u Hrvatskoj.

Izbjeglički val i humanitarna kriza
 
Veliki val izbjeglica prelio se na hrvatske granice u rujnu, nakon što je Mađarska zatvorila granice sa Srbijom postavivši žičanu ogradu zbog, kako je rekao premijer Viktor Orban, zaštite mađarskih granica i zaštite Europe od izbjegličke najezde. Deseci tisuća izbjeglica koji su dotad nesmetano putovali preko Srbije i Mađarske do željenih zemalja, preko noći su zbog te fizičke barijere osvanuli na istočnim hrvatskim granicama.

Milanovićeva Vlada obećavala je kako neće zatvarati granice te se zagovarao tzv. humani pristup prema izbjeglicama. Takav pristup izazvao je sukobe sa susjedima, prije svega s Mađarskom, a kasnije i sa Slovenijom te Srbijom.



Premijer Milanović više je puta oštro kritizirao Orbana i mađarsko zatvaranje granice, nazvavši tu zemlju "slijepim crijevom" i optužujući je za neeuropsko ponašanje. Orban mu je odgovorio da je "socijalist kojem je posao da napada Mađarsku".

Sramotno pravosuđe

Da je pravosuđe jedan od najvećih problema hrvatske države odavno je jasno gotovo svima. To je postalo potpuno jasno u studenom ove godine kada je Tomislav Horvatinčić proglašen krivim te osuđen na godinu dana i osam mjeseci uvjetne kazne.

Horvatinčić mora platiti i odštetu od 167 tisuća kuna, jer je kriv za pomorsku nesreću u primoštenskom akvatoriju, u kojoj je 16. kolovoza 2011. poginulo dvoje talijanskih nautičara, bračni par Salpietro, odlučio je u srijedu Općinski sud u Šibeniku. U zatvor ide ako u roku od tri godine ponovi kazneno djelo, no nije mu zabranjeno upravljanje brodom.

Hrvatsko pravosuđe u nizu svojih presuda obezvrijedilo je žrtve kojima su život oduzeli hrvatski moćnici ili članovi njihovih obitelji.

Građani su u pravosuđe već odavno izgubili povjerenje tijekom velikih suđenja bivšim i sadašnjim političkim moćnicima za korupciju i kriminal, a još su znatno gore presude za teške prometne nesreće sa smrtnim ishodom, posebno ako je riječ o moćnicima ili njihovim potomcima.

Ćaća se vratio

U istom mjesecu dočekali smo i slobodu za Ivu Sanadera.



"Zadovoljan sam što u Hrvatskoj postoje instance koje su pokazale da smo mi bili u pravu. Nezadovoljan sam činjenicom da se ovako nešto može dogoditi u Hrvatskoj", kazao je Sanader nakon izlaska iz Remetinca, gdje je proveo tri godine. Prema odluci Ustavnog suda, osporeno je rješenje Vrhovnog suda o produljenju istražnog zatvora koje je prestalo važiti 30. studenoga 2015. u ponoć. S obzirom da se u Sanaderovu slučaju teško moglo naći nove razloge za lišavanje slobode, sud je ukinuo istražni zatvor.

Možda i budemo imali Vladu

Burna politička godina išla je prema svom vrhuncu, odnosno parlamentarnim izborima, koji su se održali u studenom. Osim MOST-a nezavisnih lista, koji je neočekivano osvojio 19 mandata, pravo je iznenađenje predstavljao gotovo izjednačeni rezultat HDZ-ove koalicije i koalicije predvođene SDP-om. Nakon dugih i mučnih pregovora koji su obilovali silnim preokretima, još uvijek nije formirana Vlada koja bi donijela proračun za 2016. godinu. Za sada tek imamo mandatara, a tek ostaje vidjeti kakvu će politiku voditi i tko bi eventualno mogao sjesti u ministarske fotelje.



 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.