VEČERAS su na N1 televiziji gostovali velečasni Tomislav Šagud, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, i filozof Pavel Gregorić.
Šagud: Neka roditelji sami biraju kako odgajati dijete
Šagud smatra da je pitanje vjeronauka pitanje slobode roditelja da odaberu kako odgajati svoje dijete i pitanje osnovnih ljudskih prava. Njegovo mišljenje je da sustav mora omogućiti roditeljima da bude vjeronauka u školama.
Rekao je da je identitet ljudi s ovih prostora povezan s vjerom i da vjeronauk uči kritički propitivati da postoji više od materijalnog pa osoba postaje manje podložna totalitarnim sustavima, kao i da štiti djecu od vjerskog fundamentalizma. Smatra da je što je veća sekularizacija padao broj institucionalnih vjernika, ali je rastao broj fundamentalista.
Gregorić misli da bi bilo dobro imati natkonfesionalni vjeronauk u školama koji uči o svim religijama i to su preporuke u Europi. Misli da konfesionalni vjeronauk u hrvatskim školama nije dobar. Istaknuo je tako da ovako koncipiran vjeronauk ne spada u škole jer mu se čini da taj sadržaj nije u suglasju sa znanstvenim spoznajama pa je kao primjere naveo spominjanje liječenja dodirom, anđele...
Metodološki se ne slaže s ostalim predmetima, čini mu se da katolički vjeronauk kojem je svrha evangelizacija predisponira učenike da favoriziraju jedan svjetonazor i skup vrijednosti koji je karakterističan za demokršćanske i desne političke opcije.
Gregorić: Ovakav vjeronauk odgaja birače HDZ-a
"Ovako postavljeni vjeronauk odgaja birače HDZ-a ili još desnijih stranaka za one koji su razočarani HDZ-om", rekao je Gregorić. Smatra i da je društveno štetan jer postoje elementi evidentne netrpeljivosti s ateistima.
Šagud mu je odgovorio da ne postoji kontradiktornost s drugim predmetima pa navodi tako da su čuda nešto što je izvanredno. Dodao je da se citiraju u udžbenicima i Ivica Puljak i Charles Darwin. Ustvrdio je da se i poštovanje drugih religija isto obrađuje.
"Vjeronauk nema cilj nagovoriti ljude da vjeruju, vjeronauk ima za cilj osposobiti djecu za kritičko razmišljanje", rekao je Šagud.
Gregorić se osvrnuo na istraživanje iz 2018. Friedricha Ebberta Stiftunga koje je pokazalo da samo 44 posto ispitanika odlazi na misu jednom ili više puta mjesečno te da se 80 posto ispitanika deklariraju kao katolici, ali puno manje njih kaže da su religiozni.
Šagud je kazao da je za vjeru veliko opterećenje ljudi koji se izjašnjavaju katolicima, a ne žive vjeru i dolaze misleći da mogu platiti sprovod, vjenčanje...
Odgovorio je Gregoriću da u Europi 20 zemalja ima konfesionalni vjeronauk. Komentirajući Gregorićevu tezu da vjeronaukom u školama žele širiti vjeru pozvao ga je na uvodni sat za krizmanike gdje im kaže da tko misli da je ovdje pod prisilom može otići i on će mu stisnuti ruku i čestitati jer je iskren prema samome sebi.
Revizija Vatikanskih ugovora
Gregorić je kazao da sve vjerske zajednice nisu jednake pred zakonom u Hrvatskoj jer Katolička crkva ima državu Vatikan iza sebe i međunarodne ugovore.
Šagud je odgovorio da nisu privilegirani jer se zakon jednako odnosi na sve vjerske zajednice, a razlika je jedino da Katolička crkva ima jamstvo da im prava neće biti ograničena. Dodao je i da je ono što je Katolička crkva dogovorila za sebe drugim zajednicama dano kroz zakon. Na pitanje što misli o onima koji traže reviziju ugovora odgovorio je da mu se to čini kao ideološko pitanje, a vidi kroz broj djece koja upisuju vjeronauk da većina to ne želi. Istaknuo je da Vatikanski ugovori štite Crkvu od samovolje države.
"Često zaboravljamo da Crkva i država zajedno rade za dobrobit građana i smatram da su Vatikanski ugovori odlični", rekao je Šagud.
Zatim je citirao kardinala Josipa Bozanića koji je rekao da pozdravljaju uvođenje alternativnog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk.
"Zašto on nije uveden, to je u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja", rekao je.
Gregorić mu je odgovorio kako je njegov dojam da postoji prešutni utjecaj Crkve i da zbog toga nije uveden alternativni predmet.
"Mislim da su se bojali reakcije Crkve", rekao je Gregorić.
"Mislim da to ulazi u područje teorije zavjere i ne mogu komentirati tu tvrdnju", odgovorio mu je Šagud, a Gregorić je kazao da alternativni predmet treba i obrazovati ljude.
Imaju li vjeroučitelji veća prava od ostalih učitelja?
Oko plaćanja i zapošljavanja vjeroučitelja, koji nisu pod ingerencijom MZO-a, ali ih MZO plaća, Šagud ne vidi problem. Smatra da oni moraju zadovoljiti pedagoške standarde, a program mora proći recenziju MZO-a.
Gregorić je kazao da kada škola traži nastavnike raspisuje natječaj, a kada treba vjeroučitelja ne raspisuje natječaj, nego se obraća biskupiji i traži vjeroučitelja koji može postati i ravnatelj, a ima ih 20-ak trenutno, jer ima sva prava kao i ostali učitelji. Šagud misli da su vjeroučitelji možda i u lošijem položaju jer to odgovara i biskupiji i školi. Gregorić mu je odgovorio da vjeroučitelji mogu prije napredovati nego ostali.
Je li Hrvatska sekularna država?
Gregorić misli da u praksi nije u cijelosti sekularna država jer vidi utjecaj Crkve na škole kroz vjeronauk, primjerice. Šagud pak sekularnost vidi kao odvojenost crkvene i državne vlasti i to tako da premijer ne može određivati biskupe i obratno, a hoće li se moliti Očenaš na početku zasjedanja sabora to je stvar dogovora.
"Mislim da u Hrvatskoj trenutni model održava ono bitno što većina građana ove zemlje želi", zaključio je Šagud.