Godine 2006. izabrana grupa njemačkih i austrijskih financijera čula je o "Projektu Knox", planu kupovine HGAA. "Banka je bila profitabilna, imala je dobro mjesto na brzo rastućem balkanskom tržištu, a nudila je i dovoljno neiskorištenog potencijala. Očekivalo se peterostruko povećanje profita, na preko 400 milijuna eura", navodi se u tekstu.
Grupu privatnih investitora poznatih kao tim Projekta Knox predvodio je Tilo Berlin, koji je kasnije postao glavni izvršni direktor HGAA, a s druge strane se našla bavarska državna banka Bayern LB. Berlin i suradnici kupili su 25 posto udjela u banci, a BLB je otkupila njihov udio u pokušaju preuzimanja kontrole nad bankom. To je uspjelo, ali su kasnije obaveze i financijski slom HGAA BLB-u odnijeli 3,7 milijuna eura novaca bavarskih poreznih obveznika. U istragu se uključilo njemačko državno odvjetništvo, a istraga se vrši i u Austriji.
Zagorec i Sanader
"Poslovanje HGAA palo je pod prismotru i u Hrvatskoj, gdje je banka otvorila podružnicu nedugo nakon hrvatskog rata za nezavisnost od 1991. do 1995. godine. Danas navodi o mutnim poslijeratnim poslovima postaju velik teret Hrvatskoj koja se trudi 2012. postati članicom EU", piše u tekstu.
"HGAA davala je milijunske kredite Vladimiru Zagorcu, bivšem hrvatskom generalu koji je nedavno osuđen zbog pronevjere pet milijuna dolara u dijamantima iz ministarstva obrane. Istodobno, brojni izvještaji u hrvatskim medijima navode kako je HGAA koristila političke veze da bi dobila bankarske dozvole. Ivo Sanader, bivši premijer koji je dao ostavku bez objašnjenje, u novinskoj konferenciji odbacio je optužbe da je primao mitu u zamjenu za sređivanje bankarskih dozvola", nastavlja se priča o Hrvatskoj.
Ostatak teksta posvećen je napetoj situaciji u njemačkoj, a posebno bavarskoj financijskoj politici. Državno odvjetništvo sumnja da kupovina HGAA od strane BLB-a nije bila samo promašena investicija, nego i moguća multimilijunska prevara za koju se koristilo novce poreznih obveznika. BLB je za ulazak u Hypo platio 1,6 milijardi eura, a nakon dokapitalizacije povisio je udio na 67 posto. Ubrzo su se gubici Hypa popeli na ogromnih 520 milijuna eura, a BLB je morao isplatiti 700 milijuna eura u dokapitalizaciju. Ukupni gubitak popeo se na vrtoglavih 3,7 milijarde eura, što je razjarilo bavarske porezne obveznike.
Katastrofalni gubici BLB-a
U pozadini priče je i kompletno poslovanje njemačkih državnih banaka, kojih osim BLB-a ima još šest. Istodobno imaju problema s fluktuacijama tržišta, kao i dugu povijest kriza i skandala. Državne banke se čak naziva jednim od najvećih problema europskog bankarskog sustava.
BLB je na subprime tržištu hipoteka i u drugim financijskim spekulacijama već izgubio preko pet milijardi eura otkad je izbila svjetske ekonomska kriza, a do današnjeg dana su bavarski porezni obveznici morali uskočiti sa 10 milijardi eura, što je gotovo četvrtina godišnjeg proračuna Bavarske.
BLB je bio jedan od motora koji su Bavarsku doveli do titule "najmoćnije njemačke savezne države", u kojoj je ruralno gospodarstvo zamijenilo oslanjanje na snažnu interakciju državnih institucija i privatnog kapitala. CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, slovila je kao moćna stranka, jer je na svakim izborima mogla donijeti snažnu pobjedu u Bavarskoj. 2008. je, u velikoj mjeri zbog financijskih problema, CSU ostvario najgori izborni rezultat u povijesti. Problemi s Hypom mogli bi, smatra FT, dovesti i do preslagivanja na njemačkoj političkoj sceni.