FINANCIAL TIMES (FT) pokreće kampanju kojom, kako tvrde, žele reformirati kapitalizam. Naime, ova međunarodna tiskovina s posebnim naglaskom na poslovne i ekonomske vijesti pokreće kampanju "New Agenda".
"Kapitalizam. Vrijeme je za reset", stoji velikim crnim slovima na žutoj naslovnici, a ispod piše "Biznis mora donositi profit, ali mora služiti i svrsi", stoji ispod naslova.
Kritika liberalno-kapitalističkog modela
Cilj kampanje je promocija jačanja svrhovitosti korporativnog poslovanja, a kako bi obilježili ovu promjenu, na jedan dan su prestali naplaćivati pretplatu.
"Liberalno-kapitalistički model je donio mir, blagostanje i tehnološki razvoj u posljednjih 50 godina i drastično smanjio siromaštvo i doveo životni standard na višu razinu. Međutim, u desetljeću nakon globalne financijske krize ovaj se model našao pod pritiskom, posebno njegov naglasak na maksimaliziranje dobiti i vrijednosti za dioničare. Ova načela dobrog poslovanja su svakako nužna, ali se nisu pokazala i dovoljnima", napisao je urednik Financial Timesa Lionel Barber.
Objasnio je kako je, ukratko, potrebno reformirati kapitalistički model poslovanja na način da zadovoljava i druge ciljeve osim ostvarenja profita.
FT: Kapitalizam je već pokazao kapacitet za reforme
"Dugoročno zdravlje kapitalizma utemeljenog na načelima slobodnog tržišta ovisit će o tome može li se postići dobit, ali uz svrhu. Kompanije će shvatiti kako ta kombinacija zadovoljava i njihov interes, kao i onaj njihovih kupaca i zaposlenika. Bez ove promjene buduće liječenje bi moglo postati znatno teže i bolnije. Kapitalizam temeljen na slobodnom tržištu već je pokazao kako ima zadivljujući kapacitet da se iznova reformira. Kao što je povjesničar i političar Thomas Babington Macaulay mudro zamijetio, 'ponekad je nužno reformirati, kako bi se zadržalo'. Danas je svijet dosegao taj trenutak u vremenu. Vrijeme je za resetiranje", zaključio je Barber.
Ovu kampanju osmislila je kreativna agencija Brooklyn Brothers, a čitatelje žele potaknuti serijom tekstova o etici investiranja, manama velikih tehnoloških tvrtki i budućnosti korporacija bez granica.
Osim riječi urednika, Financial Times je objavio još nekoliko članaka na tu temu u ovom specijalnom broju, objavljenom 16. rujna. Posebno je zanimljiv članak Martina Wolfa koji je u novinskom izdanju naslovljen "Spašavanje kapitalizma od rentijera", a u elektronskom izdanju "Zašto namješteni kapitalizam šteti liberalnoj demokraciji".
"Dinamična kapitalistička ekonomija daje svima vjeru da mogu sudjelovati u raspodjeli dobrobiti. Umjesto toga, slaba konkurencija, mizeran rast produktivnosti, veliko raslojavanje i degradirana demokracija iznevjerili su stanovništvo", upozorava ovaj novinar FT-a.
"Dakle, zašto ekonomija ne daje željene rezultate? Odgovor leži, jednim dijelom, u usponu rentijerskog kapitalizma. U ovom smislu 'renta' znači nagrada iznad i poviše onih koje su potrebne kako bi se potakla željena ponuda dobara, usluga, zemlje ili radne snage. 'Rentijerski kapitalizam' znači ekonomiju u kojoj tržišna i politička moć dopušta privilegiranim pojedincima i biznisima da ekstrahiraju veliki dio te rente od svih ostalih", obrazložio je Wolf.
Elizabeth Warren također želi spasiti kapitalizam od njega samoga
Stajalište FT-a podsjeća na ambiciozni plan koji je lani iznijela američka senatorica i demokratska kandidatkinja za predsjednicu, Elizabeth Warren. Njen prijedlog zakona o odgovornom kapitalizmu, naime, također želi na neki način spasiti kapitalizam od njega samog.
Odgovorni kapitalizam bi po demokratskoj senatorici, koja se istaknula žestokom kritikom velikih banki nakon financijske krize 2008. i zahtjevima za strožu regulaciju financijskog sektora, uključivao redistribuiranje znatnog dijela prihoda velikih korporacija od dioničara i članova uprave prema radnicima, koji bi činili 40% upravnog vijeća tih tvrtki.
"Korporacije su (ranije) tražile uspjeh na tržištu, ali također su prepoznavale svoje obveze prema zaposlenicima, kupcima i zajednici", ustvrdila je Warren u svom komentaru na tu temu u Wall Street Journalu te dodala kako su to prije nekoliko desetljeća prestale raditi i fokusirale se isključivo na što veće moguće bogaćenje svojih dioničara.
A tu su, dakako, i ljevičarski ekonomisti koji su posljednjih godina privukli popriličnu svjetsku pozornost svojim prijedlozima za reformu kapitalizma: Thomas Piketty, koji je u svojoj knjizi Kapital u 21. stoljeću objasnio na koji način dolazi do sve veće nejednakosti zbog koncentracije kapitala u rukama najbogatijih, zatim Janis Varufakis, koji se kao grčki ministar financija proslavio svojim protivljenjem "dužničkom ropstvu" u koje su zemlje poput Grčke uvučene, te nobelovac Joseph Stiglitz, koji već desetljećima kritizira "tržišne fundamentaliste".
Stiglitz je nedavno objavio knjigu Ljudi, moć i profit, a zanimljivo je da je ugledni liberalni časopis Economist objavio odlomak te knjige pod naslovom: "Ako je kapitalizam slomljen, možda ga se može popraviti."
Igor Rudan: Euforija kapitalizmom nije potpuno opravdana
Igor Rudan, ugledni hrvatski znanstvenik, doktor genetike i javnog zdravstva, član britanske akademije znanosti The Royal Society te savjetnik brojnih međunarodnih organizacija, komentirao je ovaj zaokret na svom Facebook profilu.
"Uz ovu dramatičnu naslovnicu i uvodnik, ponadao sam se da bih se od nekoga tko se prije 100 dana mogao učiniti potpuno nerazumnim, izjavljujući kako mi se čini da euforija kapitalizmom ipak nije potpuno opravdana, jer oni racionalniji u svemu što se zbiva moraju ipak vidjeti jasne napukline bez obzira na brojne objektivno jako dobre vijesti, sada ipak mogao doimati manje ekstravagantnim u svojim razmišljanjima, zahvaljujući ovom velikom zaokretu uredničke politike samog Financial Timesa", piše Rudan.
Rudan: Veliko je pitanje jesmo li igdje ikada vidjeli potpuno slobodno tržište
Dodao je kako su znanstvenici istrenirani na traženje nekonzistentnosti u teorijama i napuklina u sustavima, jer u tim se nejasnoćama kriju novi prostori za istraživanje i još ljepše i sveobuhvatnije teorije.
Rudan je inače prije nekoliko mjeseci potaknuo žustru raspravu na društvenim mrežama svojom izjavom u jednom intervjuu kako, iako je kapitalizam "stvorio niz novih vrijednosti i napravio živote ugodnijima, duljima, zabavnijima, sigurnijima i zdravijima", danas na globalnoj razini treba "ponovo početi razmišljati malo više lijevo i planski". O konceptima lijevog, planskog i održivosti na kraju je napisao i seriju tekstova na Facebooku.
"Veliko je pitanje jesmo li igdje ikada vidjeli potpuno slobodno tržište, no čini mi se kako sve što se trenutno zbiva ukazuje kako trebamo još puno učiti te kako nije sigurno da imamo ijedan model u koji smijemo nekritično i bezrezervno vjerovati, a posebno budemo li se morali suočavati s egzistencijalnim prijetnjama zbog utjecaja čovječanstva na svoje stanište, Zemlju", zaključio je Igor Rudan.