Foto: Alexander Stubb/FAH
FINSKI BDP je u trećem kvartalu pao za 0.6 posto, 0.1 posto više od grčkog, pa je prema aktualnim podacima Finska najlošija ekonomija Eurozone, piše Telegraph.
Ekonomski problemi su brojni, tu su pad nacionalnog tehnološkog diva Nokije, nekonkurentna cijena rada, pad potražnje za finskom robom u Rusiji, starenje populacije, javna potrošnja koja je među najvišima u Europi...
Otpor reformama
Građani navikli na visoke standarde pružaju snažan otpor reformama, zbog čega je upitna postojanost nove vlade desnog centra koja je zamalo pala u pokušaju da progura reforme u zdravstvu.
Premijer Juha Sipilä je obećao hrabre i bolne mjere štednje, smanjenje potrošnje i strukturne reforme kakve su u potrazi za konkurentnošću provele druge europske nacije, ali s dvojbenim rezultatom i jasnim deflacijskim trendovima. Finska stoga paralelno s "tradicionalnim receptima", priprema i pokuse s bezuvjetnim temeljnim dohotkom.
> Finska vlada osnovala radnu skupinu za bezuvjetni temeljni dohodak
Istovremeno, Grčka je u trećem kvartalu zabilježila bolji rezultat od očekivanog pa je BDP pao za 0.5 posto. Ipak, buduća putanja ostaje upitna zbog građanskog otpora mjerama štednje koji bi zemlju, kroz prosvjede i štrajkove, mogao paralizirati ove zime.
> Gnjev se vratio na grčke ulice: "Došli smo do točke u kojoj je društvena eksplozija neizbježna"
Nastavak deflacijskih trendova
Europljani koji su kroz nacionalni konsenzus ili prisilu kreditora krenuli u strukturne reforme, rušenje cijene rada, privatizaciju, rezove u socijlanim davanjima i slično.., još uvijek čekaju na obećani oporavak. Italija je u trećem kvartalu zabilježila skromni rast BDP-a od 0.2 posto, dok je Portugal, gdje je ljevica nedavno srušila desnicu, ostao na nuli.
Europska središnja banka pokušava osnažiti potrošnju i prekinuti deflacijske trendove koji su direktna posljedica smjernica EU kroz program tiskanja novca, no kako danas ističe Wall Street Journal, program kvantitativnog popuštanja uporno odbija dati tražene rezultate.