Remek-djelo glasovitog arhitekta Ivana Vitića, motel smješten na predjelu Preluka između Rijeke i Opatije, poznat je po dva imena - Sljeme, po tvrtki koja ga je izgradila, i Panorama, jer su ga tako zbog smještaja prozvali mještani. Nakon više od trideset godina kreće u obnovu pod vodstvom Hrvatske gospodarske komore.
Ovo je priča o motelu na Preluci, mjestu poznatom i po nekadašnjim motorističkim utrkama.
Motel je izgrađen 1965. godine i predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske od 2015. godine. Do devedesetih godina bio je u vlasništvu prehrambene industrije Sljeme koja ga je sagradila, a početkom 1997. godine vlasništvo je pripalo HGK. Ta ga je institucija preuzela od Hrvatskog fonda za privatizaciju na osnovu prebijanja dugova brodograđevne industrije.
Propast znamenitog motela počela je 2006. kada je prestao raditi - dio radnika otišao je u mirovinu, dok su drugi našli posao u županijskoj kantini. Motel je propadao unatoč pokušajima revitalizacije, poput projekta Mediteranskog edukacijskog komorskog centra iz 2017/18. godine. Taj projekt nije uspio zbog nedostatka državnih poticaja.
Kako je izgledao motel Sljeme u to doba - a tako izgleda i danas uoči rekonstrukcije - može se vidjeti na YouTubeu u zapisu arhitekta Marijana Vejvode.
Dokumentarna serija Betonski spavači također se bavila motelom Sljeme - a jedan od autora je i arhitekt Maroje Mrduljaš, koji upravo sudjeluje u obnovi tog važnog zdanja. Udruga za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze pokrenula je zaštitu Vitićevih motela na Jadranu.
"Jadranski moteli Ivana Vitića dio su šireg i složenog problema upravljanja nasljeđem modernističke arhitekture u Hrvatskoj, odnosno potrebe za njenim sustavnim istraživanjem, valorizacijom i zakonskom zaštitom. Zalažemo se za obnovu ovih teško degradiranih objekata koja će afirmirati i očuvati njihove arhitektonske vrijednosti, ali i udomiti nove sadržaje na korist lokalne zajednice i gospodarstva," kažu arhitektica Nataša Bodrožić i profesorica na zadarskom sveučilištu Lidija Butković Mićin.
"U tom pogledu, saznanje da se jedan od Vitićevih motela ponovno vraća u funkciju, gotovo deset godina nakon što je zaštićen, svakako je pozitivan pomak, osobito s obzirom na činjenicu da je riječ o prvom objektu izgrađenom nakon Drugog svjetskog rata na riječkom području, koji je stekao status zaštićenog kulturnog dobra. Posebno je to važno u kontekstu činjenice da je od tri Vitićeva jadranska motela biogradski već srušen, a trogirski i dalje propada zarobljen u dugotrajnom sudskom sporu i odsustvu političke volje i hrabrosti lokalnih vlast", naglašavaju u Slobodnim vezama i dodaju:
"Što se tiče samog projekta obnove riječkog motela koji je nedavno nagrađen i na 59. Zagrebačkom salonu, ne bismo ga puno komentirali, ali je struka evidentno rekla svoje, već ćemo samo istaknuti da je u ovom slučaju primijenjen dobar model rada: na znanstveno, povijesno istraživanje motela nadovezala se pravna zaštita, a potom i konzervatorski elaborat te naposljetku projekt obnove. Autori Idis Turato i Maroje Mrduljaš protagonisti su ove priče od samog početka. Početak konkretnih radova na adaptaciji riječkog motela dolazi nakon višegodišnjeg javnog zagovaranja i nastojanja brojnih institucija i stručnjaka što će, nadamo se, rezultirati promjenom paradigme postupanja s arhitektonskim spomenicima iz razdoblja modernizma."
Dobio i nagrade
Arhitekt Ivan Vitić je za motel Sljeme nagrađen Borbinom nagradom za najbolje djelo arhitekata Hrvatske iz područja arhitekture i urbanizma 1965. godine, kao i za najbolje arhitektonsko rješenje u čitavoj Jugoslaviji.
"Arhitekt Ivan Vitić lapidarnim arhitektonskim rječnikom rješava jedan vrlo osjetljiv problem naše Jadranske magistrale. Pokušajem da se tipiziranim projektom koji se sastoji od samostalnih jedinica okupljenih oko jezgra, a koje slobodno raspoređuje i prilagođava prema zadanim lokacijama i veličini posjeta, postignuta su arhitektonska rješenja velike vrijednosti", stoji u obrazloženju najvažnije nagrade tadašnje Jugoslavije iz veljače 1966. godine.
Izgradnju motela potaknuo je poljoprivredni industrijski kombinat Sljeme, otvorivši istodobno motele u Trogiru, Biogradu i Rijeci. Predviđeni su i moteli u Umagu, Primoštenu i Trstu, ali oni nisu realizirani. Sljeme je svoje motele gradilo po talijanskom uzoru, gdje su velike prehrambene kompanije izgrađivala svratišta i tako prodavale svoje proizvode turistima.
Motel Sljeme na Preluku radio je i kao Savezni centar za unapređenje ugostiteljstva te kuharsko-ugostiteljska škola.
"Rekonstrukcija bivšeg motela Panorama Ivana Vitića višestruki je izazov za koji nema doslovnih metodoloških prethodnika. Vitićev kompleks kanonski je rad hrvatskog modernizma, zaštićeno je kulturno dobro, a u lokalnoj zajednici još su aktivna i sjećanja na njegov život. No Vitić nikada nije dovršio čitav kompleks, zgrade su u ruševnom stanju, a od interijera ništa nije preostalo. U prostorno ipak skromni kompleks potrebno je smjestiti hotel s četiri zvjezdice sa sasvim drugačijim tehnološkim standardima i programskim zahtjevima. Naslijeđe afirmiramo, ali ne želimo ga fetišizirati ili biti prema njemu submisivni", objašnjava za Index Maroje Mrduljaš.
Novi hotel
Zanimljivo je kako će se napraviti i dijelovi objekta koji su ostali samo u nacrtima arhitekta.
"Rekonstrukcija barata s oskudnim materijalnim preostacima, pa je potrebno brižno čuvati još uvijek upotrebljive elemente poput kamenih zidova ili čeličnih stubišta očuvanih u interijeru. U dijelovima koji nisu nikada izvedeni, poput apartmanskih paviljona-vila, djelomice se oslanjamo na Vitićeve motele realizirane u Trogiru i Biogradu na moru, pri čemu su i ovi potonji srušeni. U tim dijelovima čuvaju se proporcije Vitićevog projekta, no mijenjaju se pojedini elementi arhitekture poput stubišta i formata staklenih otvora. Oblikovanje interijera naročito je složeno i tu se oslanjamo na detektivsku potragu za modernističkim namještajem, umjetninama i uporabnim predmetima koji će biti istovremeno i funkcionalni, kao što će i formirati jedinstvenu i kulturno relevantnu zbirku udomljenu u izuzetnu arhitekturu.
Kako nije moguće, pa ni potrebno faksimilno rekonstruirati izvornik, u svim elementima projekta trebala bi biti jasna njihova vremena postanka kako bi se formirao jasan dijalog između starog i novog", naglašava Mrduljaš i dodaje: "Nadamo se da će projekt usmjeriti prema budućnosti koja će biti više od uobičajene turističke ponude te da će arhitektura, umjetnosti i dizajn djelovati istovremeno edukativno i poticajno. I Vitićev i naš projekt dovoljno su otvoreni da prihvate i nove, tek nadolazeće kulture."
Novi hotel imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel, a otvorenje je predviđeno za kraj 2026. godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura.