IAKO je korištenje otrova s ciljem usmrćivanja predatora stoke zabranjeno u svim zemljama Europe još od 1980-ih, na našem području je u subotu zabilježen novi slučaj trovanja divljih životinja.
Prema priopćenju udruge Biom koja se bavi zaštitom prirode u Hrvatskoj, 18. siječnja lovci na području Mazina u Lici pronašli su lešine vuka i lisice, a u blizini i dva mrtva teleta za koja je utvrđeno da su postavljeni kao otrovni mamci.
Naime, na mrtvoj teladi nađene su neobične ubodne rane kroz koje je vjerojatno unesen otrov, a uši su im bile odrezane kako bi se uklonila oznaka koja otkriva identitet vlasnika stoke. U njihovoj neposrednoj blizini pronađeni su uginuli vuk i lisica. Prije smrti divlje životinje su povraćale i imale proljev te je jasno da su uginule u teškim mukama od posljedica trovanja.
Zabranjeno trovanje divljih životinja
Trovanje divljih životinja zabranjeno je u svim zemljama Europe još od 1980-ih, kako zbog dobrobiti samih životinja i prirode, tako i zbog sigurnosti ljudi, posebice djece.
Nažalost, u Hrvatskoj se i dalje koristi kao naizgled brzo i jeftino rješenje problema koje vlasnici stoke imaju s divljim zvijerima (najčešće s vukovima i čagljevima), psima lutalicama ili divljim svinjama, piše udruga Biom. Ova opasna praksa nastavlja se provoditi zbog loše provedbe i primjene zakona te jednostavne nabave otrova.
Upozoravamo da bi nekim čitateljima ove fotografije mogle biti uznemirujuće.
"Trovanje kao način istrebljivanja predatora je praksa koju bi trebalo u potpunosti iskorijeniti", izjavio je šumarski stručnjak Ivan Budinski iz udruge Biom.
"Najčešći način trovanja životinja u Hrvatskoj je ilegalno postavljanje zatrovanih mamaca. Prilikom ovakvih pokušaja trovanja redovito stradavaju druge divlje i domaće životinje, a u najgorim slučajevima i ljudi! U neposrednoj blizini mjesta trovanja se zadržavaju i dva sura orla, strogo zaštićena vrsta jer ih je u Hrvatskoj samo 25 do 30 parova te se nadamo kako ih je brza reakcija spasila od smrti u slučaju hranjenja lešinama teladi", kazao je.
Zbog trovanja izumrle dvije vrste supova
"Napominjemo da su tako u Hrvatskoj izumrle dvije vrste supova – starješina i crkavica. Supovi su efikasno uklanjali lešine iz prirode i time nas štitili od antraksa i drugih zaraznih bolesti. Godine namjernog trovanja vukova, medvjeda, čagljeva i pasa rezultirale su time da su sup starješina i crkavica izumrli u Hrvatskoj, a ostao je samo bjeloglavi sup na prostoru Cresa i Kvarnera“, upozorio je Budinski.
Prema dosadašnjima saznanjima, najčešće korišteni otrovi u Hrvatskoj su karbofuran i metomil. Potrebno je napomenuti da čak i najmanja količina karbofurana može usmrtiti ljude koji dođu u kontakt s njim te je odavno zabranjen u EU.
Stočarima se plaćaju naknade
"Kako bi se šteta nastale trovanjem smanjila na minimum potrebno je da su prije svega stočari i lovci, ali i cjelokupna javnost, informirani o tome što učiniti u slučaju štete učinjene od strane zvijeri, ali i da su educirani i senzibilizirani o vrijednostima hrvatske faune te zašto je važno sačuvati životinje poput vuka, risa, lisice i ostalih divljih životinja. Potrebno je sustavno raditi na edukaciji i informiranju što učiniti u slučaju kad se u prirodi pronađe ili posumnja da je pronađen otrovani leš životinje", objasnio je Budinski.
Stočarima se u slučaju da im divlje životinje ubiju stoku isplaćuje odšteta u iznosu od npr. 600 kn za ovcu, 1500 kn za malo tele ili 5000 kn za kravu.
Mogle se otrovati i druge divlje životinje
"Zahvaljujemo lovcima, koji su prepoznali ozbiljnost situacije i odmah reagirali. Bez njih bi ovaj slučaj ostao neotkriven i potencijalno poguban za još živih bića. Ostavljanje zatrovanih lešina u prirodi ugrožava čitav niz životinjskih vrsta, kako divljih, tako i domaćih, ali i ljude, koji se mogu otrovati već samo manipuliranjem lešinama pri na primjer zakapanju", zaključio je Budinski.
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj, najveće svjetske mreže za zaštitu ptica i prirode. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet te okuplja zaljubljenike u prirodu.