SPLITSKI Centar za autizam bori se s problemima koji svake godine postaju sve veći i teže rješivi. Već devet godina registrirani su kao osnovna škola, zbog čega djeca s teškoćama nemaju cjelogodišnju skrb i socijalne usluge. Osim problematike koja je došla s promjenom statusa, gorući problem je neadekvatan prostor.
Prije 27 godina nastali su kao podružnica zagrebačkog Centra za autizam, koji se 2015. godine zatvorio, a iako je ustanova dobila status osnovne škole čiji je osnivač Grad Split, još uvijek nosi naziv Centar za autizam. Škola za djecu s visokim stupnjem oštećenja nalazi se u prizemlju stambene zgrade koje je nalik suterenu.
Učionice vlažne i bez prirodnog svjetla
Prostorije su, prema riječima roditelja, pune vlage i prokišnjavaju, a na pojedinim mjestima derutan je i pod. Dio učionica im je spojen pa, kada učenici i djelatnici žele doći do zadnje u nizu, moraju proći kroz prve dvije, gdje se također odvija nastava.
Jedna učionica, kao i dva kabineta, nemaju prozor, pa je ravnateljica ugradila klime s ventilacijom. Zbog sve većeg broja upisane djece ostali su bez dnevnog boravka kako bi dobili novu učionicu, a nemaju zbornicu, kao ni prostor ispred škole koji bi im olakšao dolazak.
Koliko problemi utječu na život jedne obitelji čije je dijete polaznik ove škole, ispričala nam je Marina Vitali Grbeša. Osim što je mama djevojčice s teškoćama, predstavnica je roditelja u Školskom odboru, kao i Udruzi Autizam 365. Njena kći je u spektru autizma, a osnovna dijagnoza joj je paraplegija zbog koje je u invalidskim kolicima.
"Probleme imamo već pri ulasku u školu. Prije godinu dana je postavljena rampa koja nije adekvatna. Potrebno je dvoje ljudi kako bi ona ušla u školu. Taj proces traje jako dugo, a za to vrijeme svi smo na kiši jer škola nema nadstrešnicu. Uglavnom je mi opet nosimo niz te stepenice.
U školi ne može sama oprati ruke ni koristiti sanitarni čvor jer nije prilagođen za invalide. Iako su kolica još uvijek relativno mala, ona ne može proći kroz vrata jer je prolaz jako malen. Što se tiče samog razreda, njen je kvadraturom u redu, a zadovoljni smo i djelatnicima", priča nam Marina.
"Više ne možemo čekati. Moje je dijete građanin drugog reda"
Kako bi svojoj djeci osigurali ono što im zakonski pripada, kucali su na sva moguća vrata, od resornih ministarstava, preko osnivača škole Grada Splita, do Županije, kao i pravobraniteljice za djecu. Smatra da su napravljene minimalne promjene, samo kako bi se ugasio požar, no za dugoročna rješenja pregovori predugo traju, a njima je voda došla do grla.
"Grad nas uredno posluša, ali se stvari ne miču s mjesta. Predlažemo da pronađu drugi prostor i presele našu djecu iz Rendićeve ulice jer se nalaze u neadekvatnom prostoru za koji ne znamo bi li ispunio osnovne uvjete.
Više ne možemo čekati. Osjećamo se degradirano. Moje dijete je građanin drugog reda na svim mogućim nivoima u ovoj državi. Mi imamo zakone i ustavna prava koja se uopće ne poštuju. Osjećamo se kao loptica kojom se institucije dobacuju jer ne žele prihvatiti odgovornost.
Ako nije Grad odgovoran, tko je? Što je s pravima naše djece, zar oni nisu jednako vrijedni građani Splita i države? I postavlja se pitanje odgovornosti, ne samo moralne nego i financijske. Možda bismo mogli tražiti odštetu od Grada Splita za sve godine za koje su polaznici bili obespravljeni", smatra Marina.
Škola ne zadovoljava uvjete
Kada je u pitanju zakon, odnosno Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnim školama, splitska škola rijetko koji članak zadovoljava. U članku 33., stavku 4, o odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, stoji kako škola s više od 10 razrednih odjeljenja treba imati vlastitu školsku zgradu. Splitska škola broji čak 25 razrednih odjeljenja plus produženi stručni postupak.
Broje 100-tinjak učenika koji su odvojeni na dvije lokacije. U Rendićevoj ulici, gdje su roditelji upozorili na nehumane uvjete, boravi 68 djece, dok su stariji od 21 godine na drugoj lokaciji. Dok čekaju, svake godine raste broj upisane djece, a iz njihove škole nitko ne izlazi jer Split nema rješenje za osobe starije od 21 godine. O njima se i dalje brine škola, odnosno Grad Split, iako bi im skrb trebale pružiti Splitsko-dalmatinska županija i država.
Ravnateljici Alemki Đivoje svakim danom ponestaje načina za reorganizaciju škole kako bi sva djeca dobila potrebnu skrb. Dok drugi prelaze na cjelodnevnu smjenu, oni se jedva organiziraju u dvije.
"Naš prostor je na lijepoj poziciji u gradu, ali nam kronično nedostaje kapaciteta. Zadnjih godina se povećava broj djece s poremećajem iz spektra autizma. Čekamo dovršetak prostora u Teslinoj ulici. Problem je što tempo našeg proširenja ne prati tempo upisa djece. Mi smo stalno u potrebama za većim kapacitetima.
Dosta naših razreda ne podržava Državni pedagoški standard, što znači da su učionice manje od 20 kvadrata. Imamo učionice od 12 i 15 kvadrata. I bez obzira na to što su naše skupine male, uz voditelja i asistenta to je 5 osoba na 12 kvadrata, što je u principu jako malo", požalila se ravnateljica Đivoje.
Ravnateljica: Detektor pokazuje nisku razinu kvalitete zraka
Logoped se ne stigne jednom tjedno posvetiti svakom učeniku, tek jednom u tri tjedna. Problem imaju i s uvjetima u kabinetu jer je upravo ured logopeda jedan od onih bez prozora.
"Postavili smo detektore kvalitete zraka u prostore koji nemaju prirodno prozračivanje. Iako su unesene klime s ventilacijom, pokazuje se da je razina kvalitete zraka niska, što je opasno za one koji borave u prostoru. Detektor pokazuje da smo svaki dan u crvenom. Ali, evo, funkcioniramo već godinama u takvom prostoru i nadam se da ćemo uskoro dobiti prostor kakav zaslužujemo."
Upisi se bliže, a ravnateljica očekuje nove polaznike s kojima ne zna gdje će, a koje po zakonu mora upisati. Kako bi se mogla upisati nova djeca, djeci koja su već u sustavu morat će smanjiti produženi stručni postupak sa 6 sati na 4 sata.
Grad Split u procesu izgradnje nove škole
Iz Grada Splita svjesni su problema u kojima se nalaze roditelji, djeca i djelatnici osnovne škole. Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mario Negotić kazao je kako intenzivno rade na dugoročnom rješenju ovog problema, a vide ga u izgradnji nove škole.
"Imamo dvije lokacije od kojih je jedna u potpunosti u vlasništvu Grada Splita, a drugu bismo trebali otkupiti. Sada je pitanje urbanističkih uvjeta i pristupnih cesta. Mislim da ćemo tijekom sljedećeg tjedna odlučiti koja će to varijanta biti.
Angažirat ćemo projektante da nam naprave analizu postojećeg stanja i stvarnih potreba, nakon čega ćemo na temelju idejnog rješenja izraditi potpunu dokumentaciju i uskoro pokrenuti javnu nabavu za izgradnju nove osnovne škole", rekao je pročelnik Negotić te dodao kako su uz lokaciju osigurali i sredstva iz kredita vrijednog 150 milijuna eura.
"Za sada nemamo rješenje"
Kada su u pitanju prostori u Rendićevoj ulici, pročelnik Negotić kaže kako je rješenje isključivo izgradnja nove škole. Do sada su, kaže, financirali sve popravke koje je ravnateljica zatražila, što će nastaviti i u budućnosti.
"Prostor u Rendićevoj će nam poslužiti još ove dvije godine, koliko će trajati izgradnja škole. Nadamo se da neće biti problema s traženjem kvalitetnog izvođača, koji neće kasniti s radovima.
Po pitanju premještanja djece iz Rendićeve, u ovom trenutku ne postoji takva mogućnost jer bi to značilo da imamo prostor koji je idealan i bolji od postojećeg, odnosno da taj prostor ima dovoljan broj učionica, sadržaja i zelenih površina. Za sada nemamo takvo rješenje."
Može li Grad snositi financijsku odgovornost?
Roditelji su se pitali može li Grad snositi financijsku odgovornost za sve godine koje su polaznici bili obespravljeni. Pročelnik Negotić mišljenja je kako neće biti takvih problema.
"Mi zaista radimo sve što je u našoj mogućnosti. Ne možemo preko noći stvoriti novu građevinu jer je to proces koji iziskuje određeno vrijeme realizacije. Nadamo se da će se sve navedeno i realizirati u rokovima koje sam spomenuo."
Dodao je kako su u međuvremenu riješili pitanje aktivnosti djece tijekom ljetnih praznika. Naime, udruga Autizam 365 je prošle godine prikupila donacije za ljetni kamp, a ove godine će Grad Split financirati ljetni kamp iz svog proračuna.