Henrik IV bio je francuski kralj i prvi od Bourbonaca na francuskom prijestolju. Živio je tijekom turbulentnom 16. stoljeća u Francuskoj kada vladaju konstantni nemiri radi sukoba između katolika i hugenota – francuskih protestanata.
Premda odgojen kao protestant, Henrik je bio pragmatičan kralj koji se preobratio na katoličanstvo kako bi smirio stanje u svojoj zemlji. Međutim, mnogi katolički krugovi nikad mu nisu vjerovali. Organizirali su 12 atentata na francuskog kralja, a zadnji se dogodio 1610. godine i bio je uspješan.
Francuska u 16. stoljeću je podijeljena zemlja
Francuska u 16. stoljeću je podijeljena zemlja. Među plemićkom aristokracijom obitelji su se podijelile između onih odanih papi i onih koji su mu nisu vjerovali. Henrikova majka bila je gorljiva protestantica te se povezala s kraljevskom obitelji Valois. Henrik će oženiti kći tada aktualnog kralja i na taj se domoći francuskog prijestolja.
Kada kralj Henrik III umire, katolički krugovi odbijaju priznati novog hunenotskog kralja. Počinje građanski rat koji će trajati dvije godine. U tom ratu Henrik IV. pobjeđuje te nominalno postaje kralj Francuske. U praksi je bio kralj tek trećine zemlje i nekoliko gradova. Najbitniji grad koji nije bio pod njegovom jurisdikcijom bio je Pariz.
"Pariz je vrijedan jedne mise"
Prema nepovjerljivim izvorima, odlučio se na preobraćenje na katoličanstvo kada mu je tu ideju predstavila njegova ljubavnica. Poznata je njegova rečenica: „Pariz je vrijedan jedne mise“. Nakon što se preobratio, papa je povukao njegovu ekskomunikaciju i vratio ga u okrilje Crkve. Međutim, Henrik IV osobno nije volio katoličku praksu i radio je sve moguće da podigne status hugenota u zemlji.
Najpoznatiji takav potez je proglašenje Nantskog edikta. Radi se o dokumentu u kojem Henrik IV. proglašava vjersku toleranciju u zemlji. Izdavanje ovog dokumenta označava kraj krvavih sukoba između katolika i hugenota.
Nekima je tolerancija drugih vjera bila korak previše. Razni katolički plaćenici pokušali su izvršiti preko desetak atentata na njega, no nisu uspjeli. Ipak, kada se 14. svibnja 1610. vozio u kočiji u Parizu, uletio je ubojica koji ga je izbo nožem.
Nantski edikt povučen je u 17. stoljeću, čvrsto pozicionirajući Francusku na katoličkoj strani. Međutim, Bourboni će vladati Francuskom kroz cijelo 17. i 18. stoljeće. Njihova vlast postaje nestabilna tijekom Francuske revolucije, a okončana 1830. godine kada nastupa Srpanjska revolucija. Bourbonci i dan danas vladaju Španjolskom i Luksemburgom.