GRAĐANI ne ugrađuju solarne panele zbog lošeg zakonskog okvira i nedostatka financija, upozorio je u europarlamentarac Predrag Fred Matić predstavljajući rezultate istraživanja o uključenosti građana u energetsku tranziciju.
Unatoč potencijalu obnovljivih izvora energije, uz čak 2600 sunčanih sati godišnje, 94 posto građana Hrvatske ne proizvodi električnu energiju u svojim kućanstvima, ukazao je hrvatski europarlamentarac uz zaključak da ti podaci pokazuju da postoje prepreke koje građane sprječavaju da imaju vlastitu jeftiniju struju.
U Hrvatskoj se građanima ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, a "zakoni nisu prilagođeni našoj zemlji, već su vjerojatno prepisani iz EU direktiva", ocijenio je na novinskoj konferenciji u Zagrebu Matić koji je proveo anketu o uključenosti građana u energetsku tranziciju.
"Država je išla u smjeru donošenja novih zakona pisanih za velike igrače"
"Država mora smanjiti birokratske i financijske prepreke jer su građani u ovom istraživanju jasno dali do znanja da žele sami proizvoditi električnu energiju. Treba ih educirati i upoznati s mogućnostima proizvodnje.
Ponajprije treba donijeti poticajne mjere koje bi im olakšale proces da postanu energetski samoodrživi. Država je umjesto većih subvencija i poticajnih mjera išla u smjeru donošenja novih zakona koji su pisani za velike igrače - HEP i slične, a koji ujedno destimuliraju građansku energiju", kaže Matić.
Po rezultatima istraživanja, polovica građana pretpostavlja da bi proizvodnjom električne energije uštedjeli između 11 i 50 posto iznosa režija u kućanstvu. Ljudi su svjesni da bi im troškovi režija bili umanjeni, a većina njih smatra da se uložena sredstva vrate u roku od tri do 10 godina.
Jedan posto građana u procesu instalacije solarnih panela
Također, građani su procijenili da o procesu dobivanja dozvole za instalaciju opreme koja koristi obnovljive izvore energije ne znaju dovoljno, 50 posto njih ne zna ništa o tome, a 41 posto ispitanika ne zna dovoljno.
Rezultati pokazuju da je tek jedan posto građana u procesu instalacije solarnih panela, a da 50 posto ne zna kako se dobiva dozvola za ugradnju. Vlastitu električnu energiju proizvodi 4 posto građana. Najveći problem s kojime se građani susreću jest nedostatak novca.
"Čak 44 posto ispitanika ne može pokrenuti proces ugradnje panela zbog nedostatka novčanih sredstava", kazao je Matić. Dodao je da bi većina ispitanika, njih 75 posto proizvodila svoju energiju kad bi imala novca.
Kako bi se solarni paneli ugradili na zgrade, potrebno je parcelirati panele te raspodijeliti na broj kućanstava, od kojih svako treba dobiti jedno brojilo, a na taj način cijena projekta drastično raste.
"Ne smije se stati na ukidanju PDV-a na ugradnju panela"
PDV na ugradnju panela već je ukinut, no Matić smatra da ne treba stati na tome. "Ne smije se desiti da stanemo na ukidanju PDV-a.(...) Država mora smanjiti birokratske i financijske prepreke jer su građani u ovom istraživanju jasno dali do znanja da žele sami proizvoditi električnu energiju.
Treba ih educirati i upoznati s mogućnostima proizvodnje, ali ponajprije donijeti poticajne mjere koje bi im olakšale proces da postanu energetski samoodrživi. (...) Država mora služiti svojim građanima, a ne obratno", poručio je.
Građani su višak proizvedene energije dužni prodati HEP-u, zbog čega se dovodi u pitanje otkupna cijena. Matić smatra da je odluka o cijeni otkupa na HEP-u. "Ako to vodi do propasti HEP-a, neka propadne za dobrobit vlastitog stanovništva", kazao je.
Off-shore vjetroelektrane
Država mora jasnije definirati i pojasniti ulogu građana u energetskoj tranziciji kroz reviziju postojećih zakona, ali i kroz edukaciju zainteresiranih ljudi, smatra Matić. Off-shore vjetroelektrane u Hrvatskoj nisu zaživjele, također je istaknuo. Razlog tome je nepostojanje pravnoga okvira, mišljenje građana da će one pokvariti vizuru jadranske obale te činjenica da je to velik projekt koji si građani ne mogu priuštiti, naveo je Matić.
"To je biznis za velike investitore. Ne postoji pravni okvir unutar kojega se off-shore vjetroelektrane mogu graditi u Hrvatskoj", rekao je. "Što se tiče ružnoće, to je najmanji problem. One se nalaze pet kilometara od obale, to se neće ni vidjeti", ustvrdio je Matić, eurozastupnik u Klubu socijaldemokrata (SDP/S&D).
Istraživanje je za Ured zastupnika Matića u studenom provela agencija Ipsos na uzorku od 601 ispitanika.