S prvim prosincem Brazil predaje predsjedavanje skupinom G20 Južnoafričkoj Republici. Ali inicijativa protiv gladi, baš kao i zaštita klime, ostaje zadaća te zemlje, piše Deutsche Welle.
Na sreću, svjetska zajednica je složna barem oko nečega: na sastanku na vrhu skupine država G20 18. i 19. studenog u Rio de Janeiru potaknuta je inicijativa "globalni savez protiv gladi i siromaštva". Toj inicijativi iz Brazila se u međuvremenu pridružilo 82 zemlje, EU i Afričku uniju. Uz to, tu je i 24 međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku banku i FAO (Organizaciju za hranu i poljoprivredu UN), kao i 31 nevladinu organizaciju.
Novac izgleda kako ne bi trebao biti problem: Međunarodna banka za obnovu i razvoj (BID) planira osigurati oko 25 milijardi američkih dolara za projekte proizvodnje hrane, socijalne programe, školsku prehranu i mikrokredite. Do 2030. godine, planira se 500 milijuna ljudi izvesti iz siromaštva.
Njemačka je bila jedna od prvih koja je podržala ovu inicijativu. Ministrica za razvoj Svenja Schulze je potakla stvaranje saveza za globalnu skrb hranom još prije dvije godine u okviru njemačkog predsjedanja skupinom zemalja G7.
Susret sukobljenih interesa
Sastanak neformalne skupine zemalja G20 je zapravo još jedan od rijetkih foruma gdje se osobno susreću vladini predstavnici zemalja čiji su interesi jasno suprotstavljeni. Osnovana 2008. godine kao odgovor na financijsku krizu 1990-ih u Aziji, grupa danas služi kao forum na kojem se susreću globalni Sjever i Jug, G7 i BRICS države.
Flavia Loss de Araujo, brazilska ekspertica za međunarodne odnose vjeruje kako je predsjedanje Brazila skupinom G20 bio uspjeh i kako predsjedanje s pouzdanjem može 1. prosinca predati Južnoafričkoj Republici: "Brazil je dobio podršku za ključne teme koje je predložio:glad i siromaštvo. Temama koje su uvijek zanemarivale bogate zemlje," piše ona u članku za online platformu The Conversation i gdje se razmjenjuju ideje znanosti i novinarstva.
U završnoj izjavi summita G20, države članice priznale su da "svijet proizvodi više nego dovoljno hrane kako bi se iskorijenio glad". Nije nedostatak znanja, već "političke volje za stvaranje uvjeta za bolji pristup hrani".
Globalna zaštita klime
Claudia Zilla iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) gdje se bavi Latinskom Amerikom upozorava kako treba biti realan: "Trenutno, mnogo novca iz industrijskih zemalja odlazi u obranu i energetsku tranziciju", izjavila je za DW. Iako su energetska tranzicija i klimatska kriza također spomenuti u završnoj izjavi G20, to ostaje na apstraktnim izjavama o namjerama. Države su "potvrdile" da će "ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva" i najavile povećanje "klimatskog financiranja iz svih izvora s milijardi na bilijune".
S obzirom na razočaravajuće rezultate nedavne konferencije UN o klimi u Bakuu, Brazil će i nakon završetka predsjedništva G20 imati mnogo posla na ovom području. Naime, sljedeća klimatska konferencija, COP30 održat će se u studenom 2025. u brazilskom Belému. Osim toga, Brazil će 2025. preuzeti predsjedanje BRICS državama.
Nasljednik Brazila na čelu G20, Južnoafrička Republika vjerojatno će nastaviti temu klimatskih promjena tijekom svog predsjedništva, ali s drugačijim naglaskom. Prema procjenama Magalie Masamba sa Sveučilišta u Pretoriji, financiranje mjera za zaštitu klime moglo bi se, na primjer, povezati s rastućem prekomjernom zaduženošću mnogih zemalja u regiji.
Iz dugova u klimu
"Mnogo afričkih zemalja suočava se s ozbiljnom dugoročnom krizom koja prijeti gospodarskom rastu i razvoju", piše ona u članku za afrički institut APRI. Predsjedništvo G20 Južne Afrike predstavlja jedinstvenu priliku za povezivanje inicijativa za otpis dugova s postizanjem ciljeva održivog razvoja (SDGs) i skupih prilagodbenih mjera na klimatske promjene. To je moguće uz inovativne financijske instrumente.
Ideja koju je Brazil favorizirao tijekom predsjedništva G20 o globalnoj minimalnoj poreznoj stopi za superbogate kojom bi se mogla financirati i zaštita klime i socijalni programi protiv gladi i siromaštva, vjerojatno će za sada ostati samo u završnim izjavama. Koordinator G20-a Gustavo Westmann, zadužen za međunarodne odnose u brazilskom predsjedništvu, stoga se zadovoljava malim koracima: "Uspjeli smo uspostaviti oporezivanje superbogatih kao temu", kaže u razgovoru za DW. "Više, međutim, ne."