Pojas Gaze bit će sravnjen sa zemljom - glavna je poruka Izraela nakon višestrukih subotnjih napada iz Gaze, u kojima je poginulo 800 ljudi s izraelske strane granice.
>>Hamas prijeti napadom, upozorio stanovnike. Oglasio se Iran, nove uznemirujuće snimke
Izrael kreće u totalnu opsadu
Izrael je unovačio rekordnih 300.000 rezervista, a o snažnoj osveti je u subotu, na dan napada, govorio izraelski premijer Benjamin Netanyahu. On je poručio da su napadi militanata "bez presedana".
"Ono što se danas dogodilo nikad nije viđeno u Izraelu. Snažno ćemo se osvetiti za ovaj crni dan. Izrael će doći do svakog mjesta u kojem se Hamas skriva. Poručujem ljudima iz Gaze da odmah napuste ta mjesta", dodao je Netanyahu.
Yoav Gallant, izraelski ministar obrane, objavio je da Izrael kreće u "totalnu opsadu" Gaze. "Nema struje, nema hrane, nema vode, nema goriva", rekao je Gallant.
Pakao je već počeo. Palestinsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je 770 ljudi ubijeno u Pojasu Gaze otkako je Izrael u subotu pokrenuo svoje osvetničke zračne napade. Oko 4100 ljudi je ozlijeđeno.
"Ovo je strategija za izgladnjivanje stanovništva"
Dopisnik BBC-ja iz Gaze Rushdi Abu Alouf rekao je da je ova noć bila najteža u 20 godina njegova izvještavanja iz tog obalnog pojasa koji graniči s Izraelom.
"Bio sam u području grada Gaze, gdje je većina zgrada uništena. Čuli su se zastrašujući zvukovi eksplozija, eksplozija na nebu, i bilo je naleta dima i plamena kroz noć", kaže Abu Alouf.
"Živim u stambenoj zgradi s 20-ak obitelji. Djeca su vrištala cijelu noć i nitko nije mogao zaspati. U 20 godina izvještavanja s ovog područja sinoć je bila najteža noć kojoj sam svjedočio", nastavlja.
"Jutros sam uspio izaći. Vozio sam posvuda kroz ruševine. Zgrade se ruše na ulici i cijele četvrti su sravnjene sa zemljom. Uništene su vladine i sveučilišne zgrade, infrastruktura, džamija i policijske postaje", prepričao je.
"Neke od zgrada sam prepoznao. Ali neke ne možete ni prepoznati zbog razmjera razaranja u ovom dijelu Gaze", dodao je. "Ovo je strategija za izgladnjivanje stanovništva", rekao je direktor Human Rights Watcha za Izrael i Palestinu Omar Shakir za ABC News Live.
Istaknimo i da je Europska unija u ponedjeljak priopćila da pokreće hitnu reviziju pomoći Palestincima nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael.
Logor na otvorenom
Očito je da civili stradavaju kao neizbježne kolateralne žrtve izraelske odmazde u Pojasu Gaze, koja ima za cilj dokinuti kontrolu islamističke terorističke organizacije Hamas nad tim područjem.
Fokus svjetske javnosti se s Izraela i stradanja njegovih civila u brutalnom napadu Hamasa sada seli na Palestince iz Pojasa Gaze, koji će, prema izraelskim najavama, u nikad viđenoj ofenzivi biti sravnjen sa zemljom.
Pojas Gaze je malo područje koje graniči s Izraelom i Egiptom na Sredozemnom moru. To je jedan od dva palestinska teritorija. Drugi je Zapadna obala, koja je pod izraelskom okupacijom, a uključuje istočni Jeruzalem i graniči s Jordanom i Mrtvim morem.
Politolog Obućina: Jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu
Pojas Gaze naziva se i logorom na otvorenom. Politolog dr. Vedran Obućina, predsjednik Centra za međureligijski dijalog u Rijeci i doktorski istraživač na Sveučilištu u Regensburgu, u razgovoru za Index objašnjava zašto se to područje tako naziva.
"Svaki korak u Gazi se pomno prati svim oblicima nadzora. Područje je okruženo zidom, a granice prema Egiptu su zatvorene. Jedini 'spas' stanovnicima je Sredozemno more, no i ono je pod paskom izraelskih i egipatskih obalnih straža.
Drugim riječima, sve što se događa u Pojasu Gaze je odmah poznato u Tel Avivu. Izrael kontrolira zračni i pomorski prostor, sedam graničnih prijelaza i svaki oblik privrede", napomenuo je Obućina.
Na 365 četvornih kilometara živi oko dva milijuna stanovnika, napominje Obućina, što to područje čini jednim od najgušće naseljenih na svijetu.
"Gaza je ovisna o Izraelu"
"Konstantno ih mori nedostatak vode, električne energije i lijekova. Barem 19 međunarodnih humanitarnih organizacija, uključujući UN-ovu agenciju UNCTAD, neprestano poziva Izrael na ukidanje blokade Pojasa Gaze kako bi se smanjile patnje naroda.
Izrael dosad nije reagirao ni na jedan od tih poziva. Gaza je ovisna o Izraelu za vodoopskrbu, električnu energiju, telekomunikacije i svaki drugi vid modernog života. Iako Tel Aviv govori da ne nadzire izravno sam Pojas, Izrael svakako kontrolira živote stanovnika.
Osim toga, između Gaze i Izraela postoji tampon-zona koja je na području Gaze. No posljednjih desetljeća ondje se provodi izravno naseljavanje Izraelaca i izgradnja naselja, što je vrlo vruća politička tema", objasnio je Obućina.
Izrael je kontrolirao Gazu 38 godina
Što se tiče povijesti Pojasa Gaze, u 20. stoljeću Gaza je došla pod egipatsku upravu 1948. godine, ubrzo nakon proglašenja Države Izrael. Teritorij je zatim okupirao Izrael nakon Arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Izrael je kontrolirao Gazu 38 godina izgradivši u tom razdoblju 21 židovsko naselje.
Tijekom svih ovih godina jedine konstante u Pojasu Gaze su nasilje i siromaštvo, što traje godinama. Krvoproliće je navelo i tadašnjeg premijera Izraela Yitzhaka Rabina da 1992. godine kaže sad već čuvene riječi:
"Želio bih da Gaza potone u more, ali to se neće dogoditi i mora se pronaći rješenje."
To je dovelo i do sporazuma iz Osla 1993. godine. Sporazum je imao za cilj ispunjenje "prava palestinskog naroda na samoodređenje", podsjeća Washington Post.
Palestinci su 1994. preuzeli kontrolu kao vladina vlast nad Gazom. Dio šireg nastojanja za mir uključivao je Izrael, koji je slijedio plan jednostranog razdruživanja koji je predložio premijer Ariel Sharon 2003. godine, a kojim bi se demontirala izraelska naselja u Pojasu Gaze.
Hamas došao na vlast dvije godine nakon povlačenja Izraela
Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, a uskoro je na vlast došao Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.
U lipnju 2006. Izrael je uveo kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu enklave nakon otmice izraelskog vojnika, koji je oslobođen 2011. godine.
Židovska država pojačala je blokadu u lipnju 2007., kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa. Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah s Egiptom.
Lišen prirodnih resursa, Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovinu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih. Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.
Na Zapadnoj obali postoje dogovori i pregovori
Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael te je uništila infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila vođe Hamasa.
"Za razliku od Zapadne obale, gdje postoje dogovori i izravni pregovori između Izraela i Palestinske uprave, Gaza u potpunosti odbacuje mogućnosti pregovora, a Izrael provodi okupaciju tampon-zone i kontrolu stanovništva. I prije je bilo sporadičnih, ali stalnih napada Hamasa na Izrael i odmazde Izraela nad Gazom.
Ovo je sada velika eskalacija tog sukoba, a u svima njima stradava narod. Obje strane počinile su niz zločina prema civilima, a za to nitko nikada neće odgovarati. I sada stradavaju nevini Izraelci i Palestinci dok njihovi vlastodršci zadovoljno trljaju ruke jer strah i gnjev samo guraju narod u ruke tih ekstremnih političkih struja koje su na vlasti u Gazi i Tel Avivu", objasnio je politolog Obućina.
Brutalno siromaštvo ljudi
Ovi napadi, ali i cjelokupna izraelska blokada stanovništva, doveli su Palestince iz Gaze do ogromnog siromaštva. Više od polovine stanovništva živi ispod granice siromaštva, prema procjenama MMF-a.
Kako je nedavno pisao Reuters, službena stopa nezaposlenosti u Gazi je preko 46 posto, pri čemu čak 77 posto kućanstava prima pomoć, uglavnom u novcu ili hrani. Nasuprot tome, stope nezaposlenosti u Izraelu i SAD-u su ispod 4 posto.
Izraelska blokada je naišla i na kritike skupina za ljudska prava i UN-a, koji smatraju da je Gaza još uvijek pod izraelskom vojnom okupacijom.
Guterres: Uvjeti za djecu su pakao na zemlji
UN procjenjuje da je blokada gospodarstvo palestinskog teritorija koštala gotovo 17 milijardi dolara u otprilike deset godina. Međunarodni odbor Crvenog križa otišao je korak dalje posljednjih godina rekavši da blokada krši Ženevske konvencije - što su izraelski dužnosnici odbacili.
Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama u svom izvješću je još 2016. godine navela da je blokadu nužno ukinuti.
"Ograničenja kretanja ljudi i dobara nastavljaju kolektivno kažnjavati civilno stanovništvo utječući na svaki aspekt života u Gazi, potkopavajući lokalno gospodarstvo i prijeteći uživanju većine ljudskih prava, što je jasno kršenje pravnih obveza Izraela prema međunarodnom pravu.
Uvjeti u Pojasu Gaze su uznemirujući i nepodnošljivi, a svakim danom postaju sve gori i narušavaju svu otpornost koja je ljudima u Gazi još preostala. Ljudi u Gazi zaslužuju život. Blokada se mora ukinuti odmah", stoji u izvješću.
António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, 2021. godine opisao je uvjete za djecu u Pojasu Gaze kao "pakao na zemlji".
Palestinci vjeruju Hamasu
Zanimljiv aspekt u cijeloj priči oko Pojasa Gaze jest i činjenica da je Hamas, koji je suodgovoran za bijedu u kojoj sad ti ljudi žive, na vlast doveo narod na izborima koji su održani 2006. godine. Hamas je na tim izborima osvojio 44.45 posto glasova, dok je Fatah osvojio 41.43 posto. Poslije toga izbori više nisu održavani.
Obućina nam je objasnio kako ta vlast funkcionira u Pojasu Gaze.
"Pojas Gaze je samoupravno područje koje zajedno sa Zapadnom obalom čini Palestinsku samoupravu. No i unutar te samouprave Gaza je nezavisna jer oporbena stranka Fatah, koja je na vlasti na Zapadnoj obali i u vrhu Palestinske samouprave, nema političku prisutnost.
Cijelu upravu vodi Hamas, koji je kako politička, tako i paravojna organizacija. Hamas je na vlasti od 2012. godine. Izrael kontrolira cjelokupni prostor oko Gaze pa je tako palestinski narod tamo pod totalnom kontrolom Hamasa, a Izrael potpuno kontrolira cjelokupno područje", rekao je.
Hamas očito uživa veliku potporu Palestinaca. Nakon sukoba u lipnju 2021. anketa je pokazala dramatičan porast palestinske potpore Hamasu, pisao je AP News.
Anketu je proveo Palestinski centar za istraživanje politike i istraživanja. Ona je pokazala pad potpore predsjedniku Mahmoudu Abbasu, kojeg se u međunarodnoj javnosti smatra partnerom za oživljavanje davno nepostojećeg mirovnog procesa.
Anketa je pokazala da 53 posto Palestinaca vjeruje da je Hamas "najzaslužniji za predstavljanje i vođenje palestinskog naroda", dok samo 14 posto preferira Abbasovu sekularnu stranku Fatah.
Obućina: Ljudi stoje između izraelskog čekića i Hamasovog nakovnja
Obućina dodaje da od 2012. godine nema nikakve mogućnosti političke ili medijske oporbe u Pojasu Gaze.
"Stanje u Pojasu je uvijek u pripravnosti za ratno djelovanje, i to je postala svakodnevica. Mislim da se stanovnici ne identificiraju nužno s Hamasom, no stoje između izraelskog čekića (kontrola života i odmazde protiv stanovništva) i Hamasovog nakovnja (narativ stalne borbene pripravnosti).
U nedostatku bilo kakvog drugog oblika preživljavanja, Hamas je postao jedini pružatelj socijalnih prava i davanja. Taj socijalni populizam ne daje alternativu preživljavanju", zaključio je za Index dr. Vedran Obućina.