Foto: Hina, Screenshot: YouTube
ŽELJKO Glasnović u razgovoru za N1 rekao je da je za "direktnu demokraciju, odnosno preferencijalno glasanje, od državne do lokalne razine".
"Po pitanju kažnjavanja, neka ključna pitanja nisu riješena, a to je ima li netko u Saboru i na lokalnoj razini da je radio za tajne službe. Ima li netko tko sjedi u Saboru tko je bio u opljačkanim državnim tvrtkama? Ima li profesora na fakultetima koji su mijenjali ispite za seks, a dosje je u Beogradu. Oni bi sami mogli osnovati stranku osuđenih i kandidirati se za izbore", kazao je Glasnović.
"Većina ljudi ne bi smjela sjediti tamo jer su bili dio Komunističke partije Jugoslavije. Treba provjeriti i porijeklo imovine, ratno profiterstvo ne zastaruje. Koliko ljudi u Saboru sada ima neke račune u Švicarskoj itd. To su posljedice bivšeg sustava gdje je prvi zakon bio - Druže, snađi se."
Imate slučaj, kaže Glasnović, gdje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pokrenulo optužnicu protiv SDP-a. "To je predano DORH-u, totalni muk."
"Stažić i slični su gori na vlasti nego je bio Saddam Hussein", kaže Glasnović. "Pitanje je zašto je država disfunkcionalna? Jer je vode isti ljudi s istim sklopom", ne bira riječi Glasnović.
"Hrvatski poreznik ne bi trebao plaćati da gledamo Tesnu kožu, Radu Šerbedžiju... partizanske filmove... Mi smo dio "mittel Europe". Gdje se troši novac? Za neke režisere ismijane u Austriji, zabranjene u Poljskoj. Kultura ima hijerarhiju, ako je to budućnost hrvatske kulture, mi smo u gadnim nevoljama", smatra Glasnović.
Glasnović je rođen u Zagrebu 1954. godine, a njegova obitelj emigrirala je u Kanadu. Ondje je bio pripadnik kanadske vojske, godinu i pol dana bio je u Legiji stranaca, a u Hrvatsku se vratio početkom Domovinskog rata.
Glasnović ima srednju školu, a kroz Domovinski rat došao je do čina generala. Tijekom vojnih operacija Glasnović je ranjen, a glasi kao jedan od heroja Domovinskog rata. No, nakon rata, kreću i problemi.
Da se Glasnović aktivno bavi politikom omogućio mu je bivši predsjednik Stjepan Mesić koji ga je umirovio 2000. godine nakon poznatog pisma dvanaestorice generala.
Preko Rojsa htio u saborske klupe
Glasnović se tako aktivno uključio u politiku i to preko Neovisne liste Ljube Česića Rojsa. Na parlamentarnim izborima 2003. godine Glasnović je bio drugi na izbornoj listi za dijasporu, no nije ušao u Sabor. S Rojsom je okušao sreću i na predsjedničkim izborima 2005. godine, no također bez ikakvog uspjeha.
Nakon debakla Rojsa, Glasnović se godinama nije politički angažirao sve do uzleta Tomislava Karamarka u HDZ-u.
Na izborima za Sabor prošle godine Glasnović je radio kampanju temeljenu na svojim ekstremnim desničarskim stavovima, a u predizbornom spotu tada je pozvao na rušenje vladavine "komunističko udbaškog kalifata".