Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a i komentirao cijene u hrvatskim trgovinama.
"Prije svega, mi smatramo akciju građana legitimnom. Oni, dakle, apsolutno imaju pravo izraziti svoje mišljenje, ali sumirajmo koji su glavni razlozi zašto je došlo do ove situacije. Cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su za početak porezom znatno više opterećene nego u susjednim zemljama. Ako samo gledamo efektivnu stopu PDV-a na prehrambene proizvode, ona je u Hrvatskoj oko 16 posto, u Sloveniji je 11 posto, u Italiji je još niža - 9 posto", istaknuo je Stojić.
"Vlasnici trgovina na kraju dobiju jedva dva posto prihoda"
Dodao je da podaci Europske komisije pokazuju da Hrvatska u odnosu na druge članice EU-a nije iskoristila manevarski prostor. "To je dodatno sniženje stope PDV-a na prehrambene proizvode u prijašnjim godinama", rekao je Stojić. Nešto slično se ipak pokušavalo, snižavale su se stope PDV-a na određene proizvode, ali nije bilo efekta.
"Mi ćemo dobiti odgovor da je pomoć već dana, ali nije dana kao u drugim državama. Treba, primjerice, uzeti u obzir to da je od 2021. godine do 2023. godine samo trošak energenata za trgovački sektor porastao 75 posto. Želim istaknuti da je najzanimljivije to da u prihodima trgovaca više sudjeluje država nego hrvatski radnik koji je tamo zaposlen. Devet posto prihoda je porezni udio države, dok radnici sudjeluju sa šest posto, a vlasnici na kraju dobiju jedva dva posto", objasnio je Stojić.
Jesu li modifikacije poreza jedini mogući potez?
"Gledamo li ulazne troškove, troškove dobavljača, oni u velikoj mjeri ovise i o njihovim inputima, a vidimo i da cijene prehrambenih sirovina ponovno rastu. To nisu samo kakaovac i kava, to su i sirovine za mliječne proizvode, za meso i za ulja. Na globalnoj razini opet se zagrijava rast cijena.
Ono što je puno bitnije od poreza je to da moramo također jačati našu domaću proizvodnju jer Hrvatska ima trgovinski deficit u prehrambenim proizvodima, čak 2.5 posto BDP-a. To nema ni jedna zemlja u okruženju i mi smo onda izloženiji rastu globalnih cijena. Kad god plaćate cijenu preko više ruku, onda cijena bude viša", upozorio je Stojić.
Napomenuo je da je Hrvatska malo tržište. "Talijana je preko 50 milijuna. Oni puno lakše mogu skalirati nižu cijenu. Tamo veleprodajna cijena mora biti niža nego što je na hrvatskom tržištu", rekao je.
Isti proizvodi su znatno jeftiniji u stranim trgovinama
Prosječnom hrvatskom potrošaču posebno smeta to što je isti proizvod, u istoj trgovini, jeftiniji u drugoj zemlji. Neki smatraju da je riječ o manipulaciji stranih lanaca koji dođu u Hrvatsku i ovdje duplo naplate neki proizvod koji je, primjerice, u Njemačkoj puno jeftiniji.
"Ja ne mogu komentirati što se zaista događa od slučaja do slučaja. Taj dobavljač u toj zemlji pregovara s trgovačkim lancem, tamo je drugačiji stupanj konkurencije. Neki proizvodi koji su ovdje brend, koji se traže, tamo se ne moraju tražiti i onda se morate po nekim drugim uvjetima probijati na police. Ponavljam, to je tržište koje može biti konkurentnije i ovisno o stupnju konkurentnosti dogovaraju se konačne cijene", izjavio je Stojić.
Građani su zadovoljni jučerašnjom akcijom, a sada se u javnosti razgovara o novim idejama, primjerice, da se tjedan dana bojkotira jedan trgovački lanac. Stojića su pitali što misli o tome.
"Nemojmo biti licemjerni"
"To je situacija u kojoj svi gubimo, ne samo trgovački lanci nego i ljudi isto tako gube. Sektor trgovine zapošljava 200 tisuća ljudi, domaća prehrambena industrija još oko 20 tisuća ljudi. Prehrambena industrija i trgovinski sektor važna su potpora našem turizmu, gdje još radi oko dvjesto tisuća ljudi. Dakle, od prihoda na PDV, koji je na razini 19% BDP-a, između ostalog se financiraju i rashodi na razini središnje države.
Nemojmo biti licemjerni jer država je ubiranjem puno više PDV-a zapravo financirala prošlogodišnje povišice za zaposlenike u javnom sektoru. Samo lani 46 posto, a ove godine još 7 posto, dakle, u dva proračunska ciklusa 58 posto. Privatnom sektoru je trebalo 6 godina da digne plaće, što je država napravila u dva proračunska ciklusa", zaključio je Stojić.