GOLEMA potražnja za stanovima u Zagrebu dovela je do novog skoka cijena, a tko je lani kupio stan, već je zaradio 18 posto, piše Večernji list.
Doći do stana u metropoli nemoguća je misija, bilo da je riječ o kupnji ili najmu. Za 40 četvornih metara u zagrebačkom naselju Špansko prodavatelji traže i 150.000 eura, navodi dnevnik. Hrvatska je lani bila pri vrhu po rastu cijena stanova, a slično se događa već i na samom početku ove godine. APN, novac zarađen od iznajmljivanja turističkih apartmana, nema poreza na kapital... Sve to stvara pritisak na tržište nekretnina.
Tko god želi iskoristiti državne poticaje za kupnju stana, morao bi u idućih mjesec dana naći odgovarajući stan, što je još jednom izazvalo cjenovni udar na tržištu nekretnina. Država je za najnoviji, moguće i posljednji natječaj za subvencije stambenih kredita osigurala oko 9.3 milijuna eura te očekuje da će se na natječaj javiti oko 5800 kupaca stanova i kuća.
"Cijene po kojima se sad prodaju stanovi su 'Bože pomozi', ne želim ni reći za koliko se prodaju stanovi u Zagrebu", kaže Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije za nekretnine. "Na tržištu ima svega osim stanova", ističe i drugi zagrebački agent Peđa Kovačević, piše Večernji list.
Ogroman skok cijena nekretnina u godinu dana
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju prošle godine u prosjeku porasle za 2.8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 14.8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.
Novi stambeni objekti u trećem tromjesečju 2022. poskupjeli su u prosjeku za 2.6 posto u odnosu na drugi kvartal. U odnosu na treće tromjesečje 2021. godine, cijene novogradnje ojačale su za 17.4 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u utorak.
Cijene postojećih stambenih objekata više su za 2.9 posto na kvartalnoj, a 14.5 posto na godišnjoj razini.
Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb više za 4.1 posto, za Jadran 2.8 posto, dok su za ostala područja niže za 0.8 posto.
I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 17.9 posto. Na Jadranu je rast iznosio 12.8 posto, a na ostalim područjima 13.9 posto, pokazuju statistički podaci.
Kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje EU
U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bile za 14.8 posto više nego u istom razdoblju godine ranije. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini uvećane 13.6 posto.
Gotovo isti postotni rast bilježila je u razdoblju od srpnja do rujna i Slovačka. Najskromnije su porasle cijene u Švedskoj, za samo 1.1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku.
Isti postotni rast od 2.8 u odnosu na prethodno tromjesečje kao Hrvatska ima Slovačka, a blizu su i Irska i Portugal s rastom cijena od 2.9 posto te Francuska gdje su uvećane za 2.7 posto. Najveći pad cijena nekretnina bilježila je Danska, za 3.8 posto.
Nekretnine su pojeftinile i u Švedskoj, za 3.1 posto, i Finskoj, za 1.3 posto. Slijedi Rumunjska s padom cijena za 1.2 posto te Italija i Njemačka gdje su se spustile za jedan odnosno 0.4 posto.