Foto: NASA
JEDAN od najvećih ledenjaka na svijetu samo je "satima, danima ili tjednima" daleko od odvajanja od ledene ploče na Antarktiku, upozoravaju znanstvenici.
Iako je još uvijek pričvršćen za ledenu ploču Larsen C, samo još 5 km dugi odjeljak ploče drži ledenjak pričvršćenim za kopno. No kada se procjep, koji je već dug 177 km, proširi do ruba ledene ploče, ledenjak će se odvaliti i otploviti u Wendellovo more. Ledenjak je, inače, veći od Like i tek nešto manji od Portorika (dvije trećine).
"Može se raditi o satima, danima ili tjednima"
"Ledenjak ostaje spojen na ledenu ploču, ali njegov vanjski kraj se kreće najvećom brzinom ikad zabilježenom na ovoj ledenoj ploči. I dalje ne možemo predvidjeti kad će se to dogoditi - može se raditi o satima, danima ili tjednima. Jednom kad se ledenjak odlomi, fundamentalno će promijeniti krajolik Antarktičkog poluotoka", upozorio je još prošlog tjedna Adrian Luckmann iz britanskog projekta za istraživanje Antarktika Project Midas, prenosi USA TODAY.
Nakon što se ovaj ledenjak odvoji, čitavi Larsen C postat će nestabilniji i mogao bi se vremenom u potpunosti odvaliti i završiti u moru, kao i njegov "susjed" Larsen B koji se odvalio 2002. na sličan način. U tom slučaju, glečeri s Antarktika nastavit će se otapati još brže, uzrokujući porast razine mora. Larsen C je površine 50.000 četvornih kilometara - okvirno veličine Hrvatske.
Kako izvještava BBC, znanstvenicima koji istražuju Arktik od velike je pomoći Cryosat, satelit Europske svemirske agencije (ESA), čij specijalni radarski visinometar može utvrditi kolika je prava veličina ledenjaka, uključujući njegov najveći dio koji se nalazi pod vodom. Naime, Cryosat iz orbite mjeri visinu ledenjaka iznad površine mora i iz toga prema uobičajenom omjeru računa njegovu podvodnu dubinu. Prosječna dubina ledenjaka dobivena ovim izračunom je 190 m, ali na nekim mjestima doseže i 210 m. Iznad površine je visok oko 30 m.
Ledenjak bi mogao završiti u Južnom Atlantiku
Ovi su podaci znanstvenicima korisni jer na temelju njih mogu predvidjeti kuda će se ledenjak kretati jednom kad se odlomi, što je od kritične važnosti jer bi se mogao naći na putu trgovačkim brodovima u južnom Atlantiku.
Na kurs ledenjaka utječu morske struje i vjetrovi, ali, vjerovali ili ne, i gravitacija - name, dubina mora je viša oko Antarktika budući da njegova golema masa privlači morsku vodu. Ledenjak Larsen vjerojatno će se spustiti niz ovu morsku padinu kako se bude udaljavao od Antarktika - osim ako se na putu ne nasuka na pličinu.
U tom slučaju, ledenjak bi mogao zaglaviti, ali i zarotirati se i promijeniti smjer. "Ledenjaci se često nasukaju i zaokreću oko točke na kojoj su se nasukali, što rezultira stajanjem i nastavljanjem ili promjenom smjera. Dakle, ledenjaku s Larsena C moglo bi trebati neko vrijeme prije nego pobjegne iz plitkih voda zapadnog Wendellovog mora", objasnio je dr. Mark Drinkwater iz ESA-e.
Ledenjak će vjerojatno na kraju završiti na jednom od ustaljenih "autoputova" i zaploviti prema Atlantiku, ali za to bi mu moglo trebati i nekoliko godina.