ZAŠTITA osobnih podataka Dubravke Šuice važnija je od interesa javnosti - ovakva odluka otvorila je iznova pitanje zlorabljenja Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) u cilju skrivanja ili otežavanja pristupa informacijama koje bi po svojoj naravi trebale biti javne. Dobiti pravovremene, točne i potpune podatke o moćnicima problem je ne samo u Hrvatskoj nego i na razini EU-a, upozorila je otvarajući raspravu povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama Jelena Berković, izvršna direktorica Gonga, prenosi N1.
"Imamo pravo znati i s tim se svi ovdje slažemo, a kako taj put olakšati – nadam se da će i ova rasprava ponuditi neka rješenja", rekla je pozdravljajući u zagrebačkoj knjižnici "Bogdan Ogrizović" Povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana, novinarke, novinare i zainteresiranu javnost.
Što se konkretnog slučaja Šuica tiče, povjerenik ni ovoga puta nije želio prejudicirati kako će njegov ured odlučiti o žalbi, no najavio je da će ju, kad stigne, riješiti pravovremeno u interesu javnosti.
"Nezamislivo je da bi prije godinu dana Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa donijelo odluku kakvu je donijelo u slučaju Dubravke Šuice, ali ono tada nije bilo na ovaj način raketirano od najviših predstavnika vlasti. Za provedbu Zakona je najvažnije kakve se poruke šalju s vrha vlasti", zaključila je Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i članica Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva.
Vladajući naprosto ne žele dati informacije
Zašto tijela odugovlače s davanjem traženih informacija i je li riječ o političkim pritiscima ili tek o inertnom i neodgovornom ponašanju čelnika pojedinih tijela, Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan nije znao odgovoriti. Najavio je, međutim, kako je njegov ured promijenio praksu pa sada tijelima kod kojih se ponavljaju slučajevi kršenja prava na pristup informacijama najprije šalju inspekcije, a zatim i kazne uz upozorenja direktno adresirana na čelnike tijela kako institucije kojima upravljaju krše zakon.
"Radi se o nepoštivanju sudskih odluka, na što smo već upozorili HEP, Zagrebački Holding, dok HBOR nismo jer već postoji bogata praksa gdje je Visoki upravni sud promijenio pravno shvaćanje i utvrdio novi standard. Želim napomenuti, osim toga, da nepoštivanje sudskih odluka nije samo problem Ureda povjerenika već pitanje političke kulture", rekao je Pičuljan pozivajući novinare i javnost da se češće koriste pravom i da inzistiraju na odgovoru jer na taj se način stvaraju novi standardi.
Hrvoje Šimičević, novinar tjednika Novosti uložio je tako četiri godine u mukotrpnu pravnu bitku s HBOR-om kako bi se stvorili novi standardi. "Moram priznati da ponekad i unaprijed odustanem od pozivanja na pravo pristupa jer znam da me s druge strane čeka cijela pravna služba ili odvjetnički tim koji si tijela javne vlasti, poput HRT-a na primjer, mogu priuštiti – dok ja na drugoj strani stojim sam i nemam nikakvu pravnu pomoć", upozorio je Šimičević.
Ne žele dati informacije koje nisu osobne
"Mi imamo konkretan slučaj kad smo se obratili Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i dobili mišljenje kako podaci, koje nam je ministarstvo odbilo dati zbog GDPR-a, nisu zaštićeni kao osobni. Ipak, kad je nakon toga istovrsne podatke zatražila druga organizacija – Ministarstvo se ponovo pozvalo na GDPR, iako je već imalo mišljenje AZOP-a", iznijela je jedan od posljednjih slučajeva s kojima se redakcija susrela Sanja Despot, urednica Faktograf.hra.
Moderatorica rasprave Ana Brakus zaključila je kako se GDPR sve više koristi kao alat za jednostavno blokiranje zahtjeva za informacijama, a Povjerenik je najavio kako s AZOP-om pripremaju smjernice koje će uskoro biti objavljene. Novinare, nevladine organizacije i zainteresiranu javnost pozvao je također da se s prijedlozima uključe u raspravu o nacrtu novog zakona.