Gong je zatražio od Agencije za elektroničke medije (AEM) da pokrene postupak utvrđivanja stvarnog vlasništva nad Z1 Televizijom, ističući da Zakon o elektroničkim medijima zabranjuje prikriveno vlasništvo pružatelja medijskih usluga.
Gong se u rujnu obratio trima institucijama nadležnima za medije - Ministarstvu kulture i medija, Agenciji za elektroničke medije (AEM) i saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, nakon što je u unutarstranačkim borbama potpredsjednik sabora i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava opetovano ponavljao optužbe kako je stvarni vlasnik Z1 televizije Mario Radić.
"Bujanec je implicirao da je Z1 televizija pod kontrolom Marija Radića"
U Gongu ističu da je tvrtka Pevex, u vlasništvu Pavla Vujnovca i Marija Radića, ranije bila i formalni vlasnik televizije Z1, da bi krajem 2020. vlasništvo preuzeo Kodiak trade, tvrtka osječkog ugostitelja Hrvoja Milasa, koji je prema novinskim navodima i kum Marija Radića.
''Unutarstranački obračun između Penave i Radića, čini se, nenamjerno je potvrdio ono na što su novinari godinama upozoravali, da je Radić uistinu povezan sa vođenjem televizije Z1. Isto je učinio i voditelj 'Bujice' Velimir Bujanec, kada je u gostujući u jednom podcastu, zalažući se za Marija Radića izrekao kako 'Radić nema veze s Bujicom, ja sam vanjska produkcija', zapravo implicirajući kako Z1 televizija jest pod Radićevom kontrolom'', navode u Gongu.
U Gongu ističu da od saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije odgovor nikada nije stigao iako je tema transparentnosti vlasništva nad medijima već bila problematizirana na njihovoj sjednici krajem 2023.
Ministarstvo kulture u svome je odgovoru pisalo o registru stvarnih vlasnika, nužnosti prijave Vijeću za elektroničke medije svake promjene vlasništva kako bi se ocijenili učinci vezani uz zaštitu pluralizma te zabranu prikrivanja vlasničke strukture.
Zaključuju i kako iz AEM-a nisu dobili konkretan odgovor na pitanje vlasništva nad Z1, a da su im u pojašnjenju odgovorili kako dokazivanje prikrivanja vlasništva pružatelja medijskih usluga nije moguće bez uvida u dokumente ili sporazume o prikrivenom dogovoru.
Da bi se dobilo pristup takvim ispravama ili dokazima o prikrivenim ili tajnim transakcijama, poručili su iz AEM-a, bilo bi potrebno napraviti uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, po potrebi njihovo izuzimanje ili kopiranje, uraditi nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, što uključuje i pretragu prijevoznih sredstava i druge imovine te očitovanje zastupnika ili odgovornih osoba i druge radnje po potrebi.
''Dakle, Agencija je svjesna kako ipak postoje načini na koje bi se moglo utvrditi postojanje prikrivenog vlasništva, ukoliko bi postojala volja za isto'', ističu u Gongu.
Nastavljaju kako je AEM poručio da nema ovlaštenja provoditi ovakve radnje te kako je "prikriveno vlasništvo, ako ga ima, uvijek skrovito i da su njegovi sudionici htjeli biti transparentni, onda bi svoj posao učinili javnim''.
Gong zaključuje da, prema logici AEM-a, transparentnost vlasništva nad medijima ''počiva isključivo na dobroj volji formalnih vlasnika, za koje i sami kažu: ako ne žele, neće biti transparentni''.
''Umjesto pokušaja da se razriješi ovaj kompleksan problem, koji utječe na kvalitetu i nezavisnost novinarstva u Hrvatskoj, regulator pere ruke od odgovornosti, baš kao što je to učinilo i Ministarstvo kulture i medija. Gong zahtijeva da AEM preuzme odgovornost te pokrene postupak utvrđivanja stvarnog vlasništva, a ne oslanja se na nečiju riječ'', zaključuju u Gongu.