POD UDAROM ovrha našao se i naš molekularni biolog Gordan Lauc. Kako je Lauc objavio na svom Facebook profilu, ovršio ga je HEP - Plin i to za nepodmireni dug od 37,50 kuna.
"Fina je omogućila elektronički uvid u ovrhe pa sam upravo saznao da me HEP ovršio za 37,50 kuna duga (nemam ideju kako je do tog duga moglo doći, budući da mi valjda već 10 godina sami povlače s računa koliko misle da sam im dužan), a na to je izvjesni vrijedni odvjetnik naplatio 620 kuna svog troška. Možda je to po zakonu, no moralno sigurno nije. Meni to što su skinuli 620 kuna s računa nije trošak koji me previše opterećuje, no nekome to može biti trećina mirovine", napisao je Lauc na svom Facebook profilu.
To što je nešto zakonito, ne znači da je ispravno. Rasni zakoni su bili po zakonu, no nisu bili ispravni. Učiteljice se...
Posted by Gordan Lauc on Sunday, September 27, 2020
Dodao je kako zakon koji tako nešto dopušta smatra pogrešnim, a osobe koje to zlorabe duboko nemoralnima. Istaknuo je i da ne zna kako je taj dug nastao te da ne isključuje da je riječ o sumnjivim radnjama.
"Tko zna, možda negdje u Slovenskoj postoji i klub u kojem se dogovaraju nemoralne ovrhe", poručio je Lauc.
Lauc: Nisam bitan ja, pitanje je kako je ovo moguće
U kraćem razgovoru za Index, Lauc je potvrdio da je uvidom u servis ovrha doznao da je ovršen za 37,50 kuna. Istaknuo je i da ne zna otkud taj dug, budući da račune plaća putem trajnih naloga. Ne isključuje, dodao je, da su negdje i "iskopali" taj dug, ali smatra da su ga o dugovanju najprije trebali obavijestiti, a ne odmah posezati za ovrhom. Šokiran je, napominje, i iznosom odvjetničkih tarifa, koje su ogromne za tako malo dugovanje.
"U cijeloj toj priči nisam bitan ja. Ova je ovrha provedena zakonito, ne isključujem da dug postoji. Međutim, postavlja se pitanje kako je moguće da se nekoga ovrši, a da ga se prethodno o tome ne obavijesti, kao i zašto su naknade za provedbu ovako male ovrhe tako velike? Trošak ovrhe ni u kom slučaju ne bi smio biti veći od troška duga i zakonom bi to trebalo regulirati", kazao je za Index Lauc.
U udruzi Blokirani kažu da se ovrhe ne bi ni smjele provoditi za mala dugovanja
Slučaj je šokirao i predsjednicu udruge Blokirani Miriam Kervatin, koja poručuje kako se ovrhe ne bi smjele ni provoditi za tako male dugove.
"Ovrhe se uopće ne bi trebale provoditi na male iznose. Treba uspostaviti sustav kao u drugim zemljama - dužnika prvo treba obavijestiti o dugu i pokušati s njim postići neki dogovor i mirno rješenje spora. Treba osnovati i savjetovališta za prezadužene", ističe za Index Kervatin.
Smatra i kako bi država, želi li doista uvesti reda u ovršne postupke, trebala više pozornosti posvetiti vjerodostojnosti ovrhovoditelja. Ovdje je, dodaje, uobičajena praksa da vjerovnici u knjigama nađu dug od samo nekoliko kuna, star i pet ili 10 godina, koji potom šalju na prisilnu naplatu, a da o tome nisu ni obavijestili dužnika. Naravno, dug o kojem dužnik nema pojma, pa ga samim tim nije ni podmirio, tijekom godina je sa zateznim kamatama narastao na nekoliko tisuća kuna. Kada krene prisilna naplata, dodaje naša sugovornica, aktivira se i mehanizam raznoraznih naknada koje dug dodatno uvećavaju.
"Kod nas se razvila prava industrija ovrha", naglašava Kervatin.
Stoga predlaže da ovrhovoditelji ne mogu pokretati prisilne naplate ako prethodno u državni proračun ne uplate određeni iznos novaca. Time bi, kaže, pokazali da doista stoje iza svog posla, s obzirom na to da im se u radu često događaju greške pa ovrše i ljude koji nisu ništa dužni. Sličan model, napominje, ima Švicarska.
"Vjerovnik će se uvijek naplatiti od dužnika. Štoviše, vjerovnik će na kraju dobiti i puno više od onog što bi uplatio u proračun. S druge strane, ovrhovoditelji bi tako dokazali da misle ozbiljno i da stoje iza svog rada, a ne da, kao do sada, često ovrše ljude koji nisu ništa dužni pa se onda samo ispričavaju zbog greške i vraćaju nešto sitno", ističe Kervatin.
Odvjetnik koji je ovršio Lauca kaže da je radio po zakonu i poštivao odvjetničke tarife
Međutim, osječki odvjetnik Juraj Marinić, koji je proveo Laucovu ovrhu, ističe da je sve radio u skladu s propisima. Puno toga, kaže, ne može otkrivati jer ne želi kršiti GDPR, odnosno zaštitu osobnih podataka. Ipak, poručuje da Lauc prema njegovoj stranci, a to je u ovom slučaju HEP - Plin, ima dospjele neplaćene tražbine zbog čega je njegova stranka i pokrenula ovrhu.
"Neposredno prije utuženja naš odvjetnički ured je provjerio, kao i za svaki predmet, s našom strankom HEP - Plin je li predmetno dugovanje gospodina Lauca podmireno te isto na dan utuženja nije bilo plaćeno u bilo kojem dijelu. Nakon pokretanja prijedloga za ovrhu, te nakon proteka roka za dragovoljno podmirenje tražbine u konkretnom predmetu, gospodin Lauc je samo djelomično podmirio svoju ovršnu tražbinu, no nije platio predvidivi trošak javnog bilježnika te nije podmirio odvjetnički trošak, a koji su također dio ovršne tražbine, stoji u odgovoru osječkog odvjetnika Marinića na upit Indexa.
"Upravo zbog nepodmirenja dijela dugovanja po konkretnom ovršnom predmetu, a nakon stjecanja svojstava pravomoćnosti i ovršnosti konkretnog rješenja o ovrsi, pravomoćno i ovršno rješenje javnog bilježnika dostavljeno je, sukladno Ovršnom zakonu i drugim pozitivnim pravnim propisima koji reguliraju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, Fini na provedbu", navodi odvjetnik Marinić.
Odvjetnik Marinić dodaje kako radi sukladno zakonu i odvjetničkim tarifama. Poručuje i kako mu je u fokusu borba za interese svog klijenta, a to je, u ovom slučaju, HEP - Plin.
Što nam nosi novi Ovršni zakon?
Reakciju smo zatražili i u Ministarstvu pravosuđa i uprave, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor. No, kakav god na kraju bio ishod ovog posljednjeg u nizu slučajeva spornih naplata dugovanja, jasno je da Ovršni zakon vapi za izmjenama koje bi ovršne postupke učinio transparentnijima i jeftinijima. Pritom treba naglasiti kako 18. listopada ističe moratorij na ovrhe te da su iz javnobilježničkih krugova već najavili da Hrvatsku čeka pravi tsunami novih ovrha. Mnogi dužnici, kazali su tada javni bilježnici, ni ne znaju da su ovršeni.
Stoga se postavlja pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na to da se moratorij na ovrhe, kako sada stvari stoje, ne bi trebao produživati, a koronakriza još nije ni blizu kraja. Nitko ne dovodi u pitanje da dugove treba plaćati, ali pitanje je treba li se njihova prisilna naplata obavljati baš na ovakav način kao u posljednjih desetak godina, kada su zbog ovrha mnogi završili doslovno na prosjačkom štapu. I to ne zato što nisu htjeli plaćati dugove, nego zato što nisu imali čime.