Foto: Hina
"ŽIVOT je težak, a kad si glup još je i teži", citat je iz jednog filma koji nam može pomoći da shvatimo zašto je stanje u našoj poljoprivredi teže nego u nekim drugim, uspješnijim zemljama.
>> Tolušić nakon žestokog odgovora iz Srbije: "Žao mi je"
>> Hrvatska i Srbija u trgovinskom ratu, umiješat će se i trgovinska komisija
>> Tolušić izazvao bijes u regiji, šest zemalja ujedinilo se protiv Hrvatske
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je zahvaljujući demagogiji i populističkim izjavama postao miljenik hrvatskih poljoprivrednika, nije učinio ništa kako bi povećao konkurentnost proizvođača u svom sektoru, ali je zato uspio zaoštriti odnose sa susjednim zemljama s kojima Hrvatska ima solidno razvijenu trgovinu, a od koje sve strane imaju koristi.
Hrvatska poljoprivreda zapela je u 20. stoljeću i neće je spasiti otežavanje uvoza
Poljoprivredni proizvođači tehnološki su zapeli negdje daleko u 20. stoljeću - tek sada otkrivaju navodnjavanje - što ih čini nekonkurentnima pa je jeftinije uvoziti proizvode iz stotinama ili tisućama kilometara udaljenih zemalja, nego kupiti lokalno. Kako je moguće da je papriku jeftinije uvesti iz Makedonije nego kupiti od lokalnog proizvođača? To je pitanje koje bi se trebali pitati i ministar poljoprivrede i poljoprivrednici.
No umjesto toga, Tolušić je mislio, mislio, i na kraju smislio "rješenje" za pomoć poljoprivrednicima - otežat će uvoz iz zemalja koje nisu članice EU, kad ga već ne može potpuno zabraniti. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je pravilnik kojim se postrožava i poskupljuje kontrola voća i povrća. Naknada za inspekciju pošiljki koje dolaze iz "trećih zemalja" - onih koje nisu članice EU, povećana je s 90 na čak 2000 kuna.
Iako se Tolušić sada pravda da ta mjera nije usmjerena protiv susjeda, već da se odnosi na preko 160 zemalja, jasno je da su time najviše pogođene Srbija, BiH i Makedonija.
Nanesena je šteta i hrvatskoj ekonomiji
Odgovor na Tolušićeve mjere nije trebalo dugo čekati. Srbija je najavila uvođenje strogih kontrola, ne samo voća i povrća, već i drugih proizvoda koji mogu potrajati i 30 dana, pa bi mnogi proizvod umjesto na policama trgovina, mogli završiti u smeću.
Tolušićev potez nanio je štetu svima - i proizvođačima iz susjednih zemalja i potrošačima koji, logično, žele povoljne proizvode, ali i hrvatskoj ekonomiji koja bi sada mogla imati problem s izvozom na tržišta regije koja su važna mnogim firmama - Atlanticu, Podravci, Krašu...
Narušen je odnos s važnim vanjskotrgovinskim partnerima prema kojima Hrvatska uglavnom više izvozi nego što iz njih uveze.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Srbiju je u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, a uvezeno za 1,23 milijarde. U Bosnu i Hercegovinu Hrvatska je izvezla za 3,0 milijarde kuna, a uvezla 1,7 milijardi. Iz Makedonije uvezeno je robe za 177,9 milijuna kuna, a izvezeno za 256 milijuna kuna.