ULASKOM u eurozonu, između ostalog i zbog uklanjanja valutnog rizika, već je sada vidljiv povećan interes investitora za ulaganje u Hrvatsku, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić danas na konferenciji "Merge-Invest-Develop: 10 godina članstva Hrvatske u EU".
Konferenciju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria, a Vujčić je izjavio da je glavni benefit ulaska u Europsku uniju pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi, što se pozitivno odrazilo na izvoz i konkurentnost hrvatskih tvrtki.
Članstvo u eurozoni dodatno je povećalo atraktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, između ostalog i zbog manjih troškova financiranja, pri čemu je prosječna kamatna stopa na kredite poduzeća čak i nešto niža od prosjeka eurozone.
Osim povoljnijih uvjeta zaduživanja, poduzetnicima su niži i troškovi poslovanja s obzirom na uklanjanje transakcijskih troškova, a procjena je da godišnje ta ušteda za tvrtke iznosi oko 160 milijuna eura.
"Ono što će se još bolje vidjeti u budućnosti jest i da je Hrvatska postala atraktivnije mjesto za strana ulaganja i zbog uklanjanja valutnog rizika, a tu je i ulazak u šengenski prostor", rekao je Vujčić.
"To se već vidi kroz interes investitora, pa i neke investicije koje su se već počele realizirati, a mislim da ćemo još više vidjeti u idućim godinama", istaknuo je.
Gospodarski rast se uvelike temelji na uslugama
Hrvatska je ubrzala konvergenciju prema prosjeku razvijenosti EU, a da bi taj proces bio još brži, Vujčić je apostrofirao važnost nastavka strukturnih reformi, ocijenivši da postoji još puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija.
HNB je danas revidirao projekciju rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 1.5 na 2.9 posto, a osim spomenutih privatnih investicija, tu su i poboljšana očekivanja kada su u pitanju javne investicije iz EU fondova, kao i efekti uspješne turističke sezone.
Vujčić je istaknuo da se gospodarski rast u Hrvatskoj, posebice nakon pandemije, uvelike temelji na uslugama, pri čemu se jedino u Hrvatskoj znatno povećao omjer prihoda od turističkih usluga i BDP-a.
S druge strane, iako investicije solidno rastu, njihov udio u BDP-u je niži od većine usporedivih zemalja, rekao je Vujčić i dodao da investicijama znatno pridonosi javni sektor, što je uvelike odraz korištenja EU fondova.
Kada je riječ o tržištu nekretnina, Vujčić je rekao da je u eurozoni već vidljiv pad cijena, u Hrvatskoj još ne, no primjetno je smanjenje broja transakcija, a takva pojava obično prethodi stabilizaciji i padu cijena.
Upitan o upozorenju Europske središnje banke (ECB) da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle "kaotično" pasti zbog utjecaja visokih kamatnih stopa na njihovu dostupnost i atraktivnost, Vujčić je rekao da "cijene neće padati tako da bismo to mogli nazvati kaotičnim".
Značajno niže kamatne stope za građane i gospodarstvo
Benefite članstva u Europskoj uniji i eurozoni apostrofirali su i predsjednici uprava Erste banke, Hrvatske poštanske banke i OTP banke - Christoph Schoefboeck, Marko Badurina i Balazs Békeffy.
Schoefboeck je također istaknuo pojačani interes stranih investitora, ocijenivši da je proteklih godina uvelike poboljšana percepcija Hrvatske. Kao pozitivan efekt ulaska u eurozonu apostrofirao je kamatne stope na kredite, koje su značajno niže no u zemljama iz okruženja koje nemaju euro, poput Mađarske i Češke.
Badurina je istaknuo da su u odnosu na mjesec prije pristupanja Europskoj uniji danas kamatne stope na stambene kredite za građane manje za oko pet postotnih bodova, a slični trendovi su prisutni i u poslovnom sektoru.
Békeffy je rekao da bi jedna mala i otvorena ekonomija kakva je hrvatska "teško živjela" bez EU i eurozone, napominjući i da su samim članstvom Hrvatske u eurozoni banke kratkoročno izgubile dio prihoda, no dobile su puno više, između ostalog i stabilnost.
Za razvoj i reforme više od 25 milijardi eura
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je da se kohezijskim sredstvima EU provode brojni projekti, čiji je cilj upravo smanjenje razvojnih nejednakosti, podsjetivši da Hrvatska u ovom desetljeću za svoj razvoj i reforme iz raznih europskih izvora na raspolaganju ima oko 25 milijardi eura.
Europska sredstva uvelike koristi i prometni sektor, a ti infrastrukturni projekti, osim što doprinose rastu BDP-a i pokreću građevinski sektor, utječu na svakodnevne živote građana i stvaraju nove prilike.
Dobar primjer toga je i Pelješki most, pri čemu je Mihotić ustvrdio da su njegovom izgradnjom Pelješac i krajnji jug Hrvatske doživjeli "svojevrsni procvat". Rekao je i da novim operativnim programom EU za razdoblje od 2021. do 2027. Hrvatska za razvoj prometne infrastrukture na raspolaganju ima više od 1.2 milijarde eura.