Prošlo je oko mjesec dana otkako je Hamas izvršio nezapamćen pokolj u Izraelu, u kojem je ubio 1400 Izraelaca i iz Izraela odveo dvjestotinjak talaca. Oko 1500 terorista tog je dana kopnom, zrakom i morem napalo obližnje civilne zajednice.
Na festivalu ubili 260 ljudi
Svijet su posebno zaprepastile snimke koje prikazuju trenutak kad su militanti Hamasa upali na techno festival u južnom Izraelu, gdje su ubili 260 ljudi. Upečatljiva je ostala i snimka 22-godišnje Njemice, čije su golo krvavo tijelo Hamasovi teroristi vukli u kamionetu i pljucali po njemu.
Snimka se kasnije proširila društvenim mrežama kao jedan od dokaza zvjerstava koje su počinili hamasovci. Djevojka je pronađena mrtva.
Hila Fakliro bila je konobarica na tom festivalu. Uspjela je pobjeći. Dok je pokušavala doći do svojih prijatelja, na društvenim mrežama vidjela je snimku ubijanja jedne prijateljice. "Teroristi su sjedili na njoj, silovali je i radili puno stvari koje ne mogu ni izgovoriti", dodala je.
Dekapitacije, smaknuća, oskvrnuća tijela, otmice
Do masakra je došlo i u kibucu Kfar Aza. "Upravo smo čuli za 40 mladih dječaka, neki od njih su živi spaljeni, nekima su odrubljene glave, neki su upucani u glavu", rekao je ministar Nir Barkat o ovom masakru. Postoje navodi da su hamasovci ubijali i pse. Neke civile ustrijelili su na mjestu, a neke oteli i uz slavlje odveli u Gazu.
>>Ambasador Izraela novinarima pustio jezive snimke. "Srbi u Hrvatskoj su imali sreće"
O brutalnosti napada govore i snimke koje su prošlog tjedna novinarima pokazane u izraelskoj ambasadi u Zagrebu. Dvominutna snimka, za koju je ambasador Gary Koren rekao da je tek isječak dulje snimke, sastoji se od niza videoklipova ubijenih, često i unakaženih ljudi.
Prikazane su dekapitacije, smaknuća, oskvrnuća tijela, otmice... Na nekim se dijelovima snimke vide pripadnici Hamasa kako se iživljavaju nad tijelima žrtava. U posebno uznemirujućem segmentu snimke koja je puštena novinarima vidi se kako mrtve po glavi i tijelu udaraju lopatama i grabljama. Jednom mrtvom čovjeku guraju štap u oko. Neka su tijela spaljena.
U sklopu videa prikazana je i fotografija spaljenog tijela bebe. Na snimci je i još jedno tijelo bebe u krvi. Ambasador Koren tvrdi da su hamasovci otvarali trbuhe trudnicama, vadili iz njih fetuse i ubijali ih.
Hamas je izazvao žestoku odmazdu Izraela
Ovo sve nabrajamo da pokušamo odgovoriti na pitanje - zašto? Aspekt ljudskosti i empatije na stranu, razumljivo je koliko je napad bio nečovječan, ali u geopolitičkom i vojnom smislu nameće se pitanje što je Hamas sa svim tim htio postići.
Sve što je postigao jest žestoka odmazda Izraela, odnosno objava rata, koji Hamas trenutno gubi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja.
Kako je danas izvijestilo ministarstvo zdravstva koje vodi Hamas, broj ljudi ubijenih u Gazi od početka rata porastao je na 10.022. Od toga su 4104 djeca, izvijestilo je isto ministarstvo.
>>Izrael je u šest dana na Gazu bacio isti broj bombi kao tijekom cijelog rata 2014.
U samo prvih šest dana rata Izrael je na Gazu bacio isti broj bombi kao tijekom cijelog rata 2014. godine. Radi se o oko 6000 bombi koje su bačene na Gazu između 7. i 12. listopada.
Cilj je očistiti tajnu mrežu podzemnih tunela
Izraelska vojska priopćila je jučer ujutro da su njezini vojnici stigli do položaja duž obale Gaze u sklopu proširenja svojih kopnenih operacija. 36. divizija Izraelskih obrambenih snaga stigla je do obale dok je radila na okruživanju Hamasovih snaga i napadima na ciljeve u Gazi, rekao je IDF u priopćenju.
Sinoć je izraelska vojska objavila da je Pojas Gaze prepolovljen. Vojni glasnogovornik Daniel Hagari rekao je da su izraelske snage koje ondje djeluju prepolovile to područje na "južnu i sjevernu Gazu".
Američka televizija CNN izvijestila je, pozivajući se na visokog dužnosnika vlade u Washingtonu, da administracija američkog predsjednika Joea Bidena očekuje smanjenje zračnih napada i jači "taktički fokus na kopnenu kampanju". Dužnosnik je rekao da će cilj vjerojatno biti očistiti ogromnu tajnu mrežu podzemnih tunela iz kojih Hamas djeluje.
Hamasovci ginu
Teško je procijeniti koliko Izraelu ide dobro, odnosno ide li mu onako kako je planirao, jer ne znamo njegove konkretne kratkoročne i dugoročne ciljeve, ali jasno je da Hamasu ne ide dobro. Među desetak tisuća poginulih u Pojasu Gaze, prema izraelskim izvještajima, nalaze se i Hamasovi zapovjednici.
Između ostalih, ubijeni su Merad Abu Merad, zapovjednik Hamasovog sustava zračnog nadzora u gradu Gazi, kao i Muhammad A'sara, vođa Hamasove jedinice za protutenkovske rakete. Ubijen je i Mustafa Dalula, zapovjednik Hamasova bataljuna Sabra Tel al-Hawa.
Velika humanitarna kriza
Napad Izraela doveo je i do strašne humanitarne krize. Bolnice i izbjeglički kampovi više su puta pogođeni u izraelskim zračnim napadima. WHO je u petak upozorio da bombardiranja, nedostatak hrane, zdravstveni centri koji jedva rade i infrastruktura koja se urušava predstavljaju posebnu opasnost za trudnice i djecu.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bolnice u Gazi jedva funkcioniraju zbog nestašice struje i zaliha.
Također nije bilo isporuka goriva u Pojas Gaze, koje je potrebno za proizvodnju električne energije za bolnice i skloništa. Unicef je izvijestio da se djeca u Pojasu Gaze suočavaju s "katastrofalnom situacijom, a roditeljima ne preostaje ništa drugo nego da im daju slanu vodu".
Odvija se rat u kojem je, prema podacima Hamasa, kako smo spomenuli, već poginulo desetak tisuća ljudi, među kojima i određen broj hamasovaca. Pritom je izazvana i velika humanitarna kriza. Sve to ponovno dovodi do ključnog pitanja - zašto je Hamas počinio pokolj 7. listopada i izazvao bijes Izraela, koji ga sad želi izbrisati s lica zemlje?
Izrael gubi simpatije svjetske javnosti, ali zar je samo to cilj?
Jedan aspekt je onaj o kojem smo pisali. Što Izrael žešće reagira, izgubit će više simpatija svjetske javnosti. I to ne zemalja arapskog ili trećeg svijeta, nego slobodnog svijeta, čiju je naklonost do sada ipak imao.
Ali Amjad Rizvi, pakistanski pisac i humanist, iznio je zanimljivu tezu o toj temi.
>>Ili ste za Palestince ili ste za Hamas. Ne možete biti oboje
"Što je cilj? Kome ovaj put rat ide u korist? Hamasu. Nemojte imati iluzija: mrtvi Izraelci su dobri za Hamas, ali mrtvi Palestinci su još bolji. Zapadne simpatije i potpora Palestincima dramatično su porasle u posljednjem desetljeću i pol, potaknute užasnim slikama koje se pojavljuju iz Gaze svaki put kad dođe do rata između Izraela i Hamasa.
Hamas ima političke i financijske koristi od prizora žalosti, patnje i mrtvih palestinskih civila, koji su posvuda u vijestima. Uspješno su oteli i iskoristili bol i patnju palestinskog naroda kako bi postigli svoj apokaliptični cilj uništenja Izraela. Oni su moralnu savjest međunarodne zajednice iskoristili kao oružje protiv Izraela", rekao je.
To je tek jedan pogled na situaciju. On bez sumnje donekle pogađa poantu jer Hamasu sigurno paše sve manja sklonost svjetske javnosti prema Izraelu, ali ipak je teško vjerovati da je pokolj 7. listopada počinjen samo zato što se znalo kako će Izrael reagirati.
A ta reakcija je podrazumijevala žestoku osvetu i početak rata, ako se ovo uopće može nazvati ratom, u kojem je Izrael vojno nezaustavljiv, ima minorne gubitke (31 poginuli vojnik od 27. listopada), ali u njemu masovno pogibaju Palestinci i hamasovci.
Ovo je za Hamas "trošak poslovanja" - cilj je bio zadržati relevantnost u Gazi
Ian Parmeter s Centra za arapske i islamske studije Australskog nacionalnog sveučilišta za The Conversation je činjenicu da je Hamas krenuo u ovaj napad znajući kakvu će reakciju izazvati opisao kao - trošak poslovanja.
Jedan od aspekata zbog kojih je došlo do napada, prema Parmeteru, jest pokušaj da Hamas zadrži svoju relevantnost u Pojasu Gaze budući da Palestinski islamski džihad sve više osporava Hamasovu vlast u Gazi.
Ovu organizaciju smatra se jednom od najekstremnijih palestinskih naoružanih frakcija, a djeluje i na Zapadnoj obali. Tu je i organizacija Lavlja jazbina, koja se također natječe s militantnim skupinama iz Gaze za utjecaj među palestinskom omladinom kako u Gazi, tako i na Zapadnoj obali.
Jonathan Panikoff, direktor Scowcroft bliskoistočne sigurnosne inicijative pri Atlantskom vijeću, za NPR je govorio o pokušaju zadržavanja relevantnosti.
"Hamasovi čelnici žele pokazati kako još uvijek mogu dovesti borbu u Izrael. Imate druge militantne džihadističke skupina u Pojasu Gaze. Ne žele prebjege u te skupine", rekao je.
"Udar Hamasa također bi mogao poslužiti kao kamen temeljac za druge koji se žele boriti protiv Izraela", kazao je za NPR C. Ross Anthony, viši ekonomist u Rand Corp. i koautor knjige Alternative u izraelsko-palestinskom sukobu.
"Uspjeli su zarobiti ljude i ubiti Izraelce na način na koji nikada prije nisu", rekao je. "To će nadahnuti ljude na Bliskom istoku, nažalost, a vjerojatno i neke na Zapadnoj obali", dodao je.
Mogući cilj i oslobođenje palestinskih zatvorenika
Još jedan od faktora je i osiguranje manevarskog prostora u pregovorima za oslobođenje talaca. Bilal Saab, bivši dužnosnik Pentagona koji je sada viši suradnik na Institutu za Bliski istok, kaže kako ne misli da je Hamas očekivao da će napad dovesti do izraelskog povlačenja sa Zapadne obale ili do drugih teritorijalnih ustupaka.
"Umjesto toga, taoci koje je Hamas uzeo tijekom operacije sredstvo su za postizanje cilja, daju toj ekstremističkoj skupini prostor za pregovore s Izraelcima kako bi se oslobodilo neke od nekoliko tisuća Palestinaca u izraelskim zatvorima", objasnio je.
U prilog toj tezi govori i slučaj iz 2006. godine kad je Hamas oteo Gilada Shalita, vojnika Izraelskih obrambenih snaga. Pet godina kasnije Shalit je predan za više od 1000 Palestinaca, što je Hamas sigurno imao na umu.
Osveta zbog "oskvrnuća džamije"
Treba obratiti pažnju i na izraelskog ministra Itamara Ben-Gvira iz krajnje desne stranke, koji je početkom godine posjetio kompleks džamije Al-Aksa u Jeruzalemu unatoč upozorenju da bi time mogao zapaliti val nasilja.
Kompleks je treće sveto mjesto islama nakon Meke i Medine. Palestinsko ministarstvo vanjskih poslova "snažno je osudilo ulazak ekstremističkog ministra Ben-Gvira i smatra to neviđenom provokacijom i opasnom eskalacijom sukoba".
Parmeter podsjeća da se upravo operacija Hamasa 7. listopada zvala "Poplava Al-Aksa" te pojašnjava kako Hamas recentna zbivanja vidi kao oskvrnuće svetog islamskog mjesta.
Cilj je bio i spriječiti mirovne sporazume Izraela i arapskih zemalja
Kao najveći razlog napada ipak vidi sve veću tendenciju arapskih država da sklapaju mirovne sporazume s Izraelom, o čemu svjedoči Abrahamov sporazum iz 2020., koji uključuje Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Sudan i Maroko.
Nedavno su se pojavila snažna nagađanja da se Saudijska Arabija sprema sklopiti vlastiti sporazum s Izraelom.
"To je velika briga za sve Palestince, ne samo za one na Zapadnoj obali, jer dodatno smanjuje pritisak na Izrael da postigne nagodbu s njima. Netanyahu je u svojim javnim izjavama jasno dao do znanja da mu je mir s arapskim državama prioritet u odnosu na eventualni mir s Palestincima", podsjetio je Parmeter.
Saudijska Arabija zaustavila je razgovore o potencijalnoj normalizaciji odnosa s Izraelom, rekli su saudijski diplomatski izvori agenciji dpa još sredinom listopada.
Ne zaboravimo da Hamas u srži mrzi Židove
Osim svega navedenog, tu je jednostavno nemoguće zaobići i Hamasovu prirodu, u čijoj srži je mržnja prema Židovima. Treba istaknuti i Hamasovu povelju, koja je prvi put donesena 18. kolovoza 1988. godine.
Hamas je u svojoj originalnoj povelji jasno izrazio svoj konačni cilj - uništenje Izraela kao države kojoj negira pravo na postojanje i smatra je okupatorskim cionističkim entitetom.
U povelji se dalje tvrdi da Židovi kontroliraju "svjetske medije, novinske agencije, tisak, izdavačke kuće i druge". Prema Hamasu, Židovi su "stajali iza Francuske revolucije i većine revolucija o kojima smo čuli i slušamo", kao i iza Prvog i Drugog svjetskog rata. Povelja optužuje Izrael da želi preuzeti cijeli svijet.
"Izrael će postojati i nastavit će postojati sve dok ga islam ne uništi", piše Hamas u svojoj povelji. "Sudnji dan neće nastupiti sve dok se muslimani ne budu borili protiv Židova", navodi se.
Ipak, Hamas je 2017. izdao novu povelju, u kojoj je ublažio neke svoje ekstremne stavove koristeći odmjereniju retoriku.
U njoj Izrael opet nije eksplicitno priznat, ali formalno je prihvaćeno stvaranje privremene palestinske države u Gazi, na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu - što je poznato kao linija razgraničenja prije Šestodnevnog rata 1967. godine, nakon kojeg je Izrael okupirao palestinske teritorije koje su dotad kontrolirali Jordan i Egipat.