Foto: Hina, Screenshot: Min. kult.
MINISTARSTVO kulture objavilo je odobrene (i odbijene) kandidate za godišnju Potporu za poticanje književnog stvaralaštva. Kako to obično biva kad državne komisije dijele novce prema svom uvjerenju, rezultat su neke odluke koje će (opet) dignuti prašinu na kulturnoj (i političkoj) sceni.
Visoki novčani poticaji desničarima Gugi, Hitrecu i Kukavici
Istu je cifru dobio i Hrvoje Hitrec za svoj roman Nikola Zrinski Čakovečki. Hitrec je, osim što je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, poznat po svojim iznimno desničarskim staovivma i izjavama poput one da Božidar Alić ne bi preživio da je 1945. godina i sličnim stvarima.
"Govor mržnje je floskula koja je izmišljena da se diskreditiraju ljudi poput Alića i sličnih. Ako se okreću stvari kao što se to radi u Rijeci, onda se to naziva drugim imenom. Mislim na HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci iz kojeg pridjev hrvatski hlapi. Tamo je postavljen nekakav čovjek, ne znam tko je to, očito ga nije instalirala četnička postrojba koja je ušla u Rijeku na denuncijanski način, nego Ministarstvo kulture koje radi protiv hrvatske kulture", govorio je Hitrec 2015. u Bujanca.
Visokih 42 tisuće kuna za svoj strip "Vukovar: Haš" Nenada Barinića, ali i roman "Švabo se vraća" Vedrana Kukavice. Kukavica je još jedno ime s liste koje bi moglo izazvati kontroverze u javnosti.
Kukavica, novinar HRT-a, 2015. godine dobio je opomenu pred otkaz zbog svog Facebook statusa o smrti Vlade Divljana.
"Bog mu dao mir duši ...
Ali, evo recimo moj sin Jozo ima 23 godine, prati glazbu, slaže note i melodije, svira, brejka ... baš je, čini mi se, u toku ... a pojma nema tko je blagopočivajući Vlada Divljan.
Zapravo sam htio pitati, ako mi netko može pomoći: koliko godina će proći dok ovakve vijesti skinemo s naslovnica novina i iz dnevnika s nacionalnom koncesijom?
Hoćemo li morat čekat dok umre zadnji čovjek koji je živio prije 1991.?
I, onako usput: je li u zadnjih 25 godina umro ijedan glazbenik u Mađarskoj, Austriji il Slovačkoj?...", napisao je tada Kukavica što je izazvalo polemike u javnosti.
Strip Dubravka Matakovića "Zgode i nezgode Ante Pavelića" dobio je 21.000 kuna, a među dobitnicima su pisci Kruno Lokotar za knjigu eseja "Žive slike", Emir Imamović Pirke za roman "Terorist", Sven Popović za "Ljubav među žoharima"...
Književno Stvaralaštvo 2017 Odobreni Programi by Index.hr on Scribd
Dežuloviću i Luciću ni lipe
Osim toga, podijeljena su i sredstva izdavačima.
Fraktura je dobila 372 tisuće kuna za 31 knjigu, VBZ 196, a Školska knjiga 190. tisuća.
No, osim dobitnika, ovdje su puno zanimljiviji oni izdavači koji nisu dobili niti kune. Tu je u prvom redu izdavačka kuća Adamić iz Rijeke koja izdaje knjige Borisa Dežulovića, Miljenka Smoje, Predraga Lucića i Bobe Đuderije.
O potpori za izdavanje knjiga u 2017. godini odlučivalo je povjerenstvo u sastavu Nikica Barić, Vladimir Lončarević, Lahorka Plejić-Poje, Ervin Jahić i Slobodan Prosperov-Novak. Ovakav rezultat odlično se poklapa s prošlotjednim izjavama Slobodana Prosperova-Novaka koji je u emisiji pola ure kulture na HRT-u žestoko napao Lucića i Dežulovića.
Svake godine novi skandal
Ovo nije ni blizu prvi skanadl kad je u pitanju dodjela novčanih sredstava od strane Ministarstva kulture. Štoviše, skandali su već tradicija koju je od SDP-ovih ministara naslijedio Hasanbegović, a od njega, evo, i Nina Obuljen.
Podsjetimo se, prošle je godine ministar kulture Zlatko Hasanbegović diskrecijskim odlukama, mimo zaključaka Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, dodjeljivao proračunski novac ljudima s kojima dijeli ideologiju te s onima koji hvale njegovu politiku.
Tako je, primjerice, prošle godine potporu dobio izdavač Despot Infinitus Zvonimira Despota koji je u svojim kolumnama srčano branio tada često prozivanog Hasanbegovića. Njegova izdavačka kuća dobila je od Ministarstva kulture ove godine 83 tisuće kuna potpora, a Ministarstvo kulture je, financirajući Despotovu izdavačku kuću, financiralo i kontroverznog srpskog povjesničara Bojana Dimitrijevića čija su najavljena djela dobila tri potpore.
Zbog ovog skandala ministra Hasanbegovića članovi Kulturnog vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost tada su najavili ostavke.
No, Hasanbegović je samo nastavio zatečenu praksu koju je naslijedio od bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Dapače, najprozivaniji Hasanbegovićev potez bio je ukidanje potpore neprofitnim medijima, a što je izazvalo bijes s lijeve strane političkog spektra. Značajne iznose u godinama SDP-ove vlasti uvijek su dobivali isti portali. No, to je opet jedna druga priča kako i kome se dijeli novac građana.