Screenshot: HRT
POSLJEDNJIH dana u javnosti se povela rasprava o mržnji na internetu i zakonu koji bi to regulirao odnosno sankcionirao. Sve je krenulo kad je u nedjelju Aleksandar Stanković iskoristio kraj emisije Nedjeljom u dva kako bi pozvao državu da učini nešto. Između ostalog, Stanković je predložio da se drakonskim kaznama kažnjava medije ispod čijih bi se članaka, u komentarima, koristio govor mržnje.
Hasanbegović Stankovića usporedio s misicom
Bivši ministar kulture, saborski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović smatra da nam ne treba novi zakon poput onog u Njemačkoj, zato što postojeći kazneni zakon jasno rješava te stvari. Nije mu jasan povod za današnju temu.
"Ne bih se složio s vašom tvrdnjom da se nešto posebno otelo kontroli. Ono što uistinu možemo nazvati govorom mržnje na društvenim mrežama i sličnim medijima postoji, postoji i nažalost će postojati. Ne vidim razloga da se stvara neka vrsta moralne panike. Uopće mi nije jasan konkretan povod za ovu temu. Jedino što mi je poznato da je jedan novinar vaše televizije estradno zlorabio prostor, patetično u stilu miss Belizea u izboru za miss svijeta koja poziva na zaštitu tuljana i mir u svijetu otvorio jedno pitanje koje, slažem se, treba biti ozbiljno, ali se treba voditi na ozbiljan način", rekao je Hasanbegović.
"Bojim se da u pozadini nametanja ove teme ne stoje altruistički razlozi već prizemni politički interesi koji žele legitimnu političku kritiku prikazati kao vrstu govora mržnje. Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure i stvorilo stanje koje poznajemo iz jugoslavenskog komunizma kada je postojao institut verbalnog delikta", rekao je Hasanbegović u emisiji HRT-a.
Nina Obuljen: "Nismo počeli pisati nikakav zakon"
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je istaknula da se inicijativa o kojoj se počelo govoriti ovaj tjedan ne odnosi na medije. Pitanje komentiranja u medijima bit će regulirano zakonom o elektroničkim medijima, smatra ministrica. Ona kaže da se ovoj temi mora pristupiti ozbiljnije. "Prije nekoliko mjeseci vlada je okupila resorna ministarstva, kako bismo vidjeli kakva je u Hrvatskoj situacija vezana uz nezakonita postupanja na internetu. Inicijativa ide prema tome da se vidi kako zaštititi građane od nedozvoljene i nelegalne komunikacije na internetu."
"Vrlo je važno na početku objasniti jednu stvar. Pitanje slobode govora je ustavna kategorija i ne dovodi se u pitanje. Međutim ona se odnosi na pojedinca - osobu s imenom i prezimenom koja ima pravo iznositi svoje mišljenje. Ono što se događa kroz društvene mreže i platforme je da se neprimjereni sadržaji dijele anonimno, a zbog toga ih je vrlo teško suzbiti. Koristi se krinka slobode govora. To je jedan globalni problem", istaknula je.
"Mi nemamo rješenje, niti smo počeli pisati konkretan zakon. Niti se licitira o ikakvim kaznama. Dakle to su sve neistine koje se plasiraju u javnost kako bi se raspravu o ovom vrlo važnom pitanju kontaminiralo prizemnim politikantskim, ne bih čak rekla ni argumentima. Mi evidentno imamo problem u Hrvatskoj, Europi i svijetu", naglasila je.
Grmoja: Ja sam za edukaciju, ne represiju
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja je rekao da je uvijek za edukaciju, a ne represiju. Ne slaže se da je teško doći do IP adrese, tj. osobe za kompjutorom koja iznosi neprimjerene sadržaje. "Ne smatram da je za one koji se skrivaju iza lažnih identiteta potreban lažni zakonodavni okvir. Našim službama treba osigurati bolje instrumente da im pomognu doći do tih osoba. Može se doći do osoba koje se kriju iza lažnih imena. To nije problem", istaknuo je Grmoja.
"Mi smo posljednjih dana imali napad i s lijeve i desne strane političkog spektra - da se na Facebooku vrši cenzura. Zato što su brisane određene objave. Kao što je bilo oko generala Praljka", smatra.
"Ako krenemo u nešto takvo - to je Pandorina kutija - ako se vlasnicima portala i društvenih mreža nametne obaveza da kod administriranja moraju uklanjati sve te komentare - dogodit će se autocenzura. Oni će radije brisati nego sebe dovesti u neku rizičnu situaciju. Sloboda govora je temelj svih sloboda i nju moramo štititi više od svega drugoga. Trebamo ići s edukacijom, organizirati javne rasprave i primjenjivati postojeći zakonski okvir'', naglasio je.
Radin: Društvene mreže su jedan novi prostor
Potpredsjednik hrvatskog sabora i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin je istaknuo da su političari narcisoidni i uvijek misle da se nešto radi zbog njih.
"Ovo je problem koji zahvaća političare jednako kao i sve druge segmente društva, a najviše mlade. Pogledajte koliko problema u školama izazivaju objave na Facebooku i YouTubeu. Ne slažem se s gospodinom Hasanbegovićem da je to povratak u verbalni delikt. Govor mržnje je eufemizam. Tu se radi o nasilju koje ima za posljedicu psihičke rane", rekao je.
"No ne znači da su društvene mreže negativne. One su naprosto jedan novi prostor o kojem treba razmišljati na novi način kako bi imale jedan pozitivan, a ne negativan učinak. Mi političari smo zadnji u tome jer smo istrenirani primati uvrede. Mi smo najspremniji", smatra.