Foto: Hina
NAKON što je Državni ured za reviziju pronašao brojne nepravilnosti i dao nepovoljno mišljenje o radu Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC) u 2015. godini, bivši ministar kulture i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović rekao je kako je sada sve jasno i da ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar mora biti smijenjen, a DORH podnijeti istrage.
U nalazu revizije, koji je dostavljen Saboru i Državnom odvjetništvu, uz ostalo, se navodi kako je tijekom 2015. ravnatelj Hribar raspolagao sredstvima na temelju zaključenih ugovora, u iznosima iznad 50.000 kuna, bez odluke Upravnog odbora, a za iznose iznad 200.000 kuna bez suglasnosti osnivača, Ministarstva kulture. Među ostalim je ocijenjeno da nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće pratiti opravdanost troškova namijenjenih financiranju projekata i programa.
Na pitanje što bi trebala učiniti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, Hasanbegović je odgovorio: "Siguran sam da će postupiti na jedini odgovoran način - smjena Hribara".
"Odgovornost svih aktera i upravnog odbora HAVC-a mora biti istražena", odgovorio je bivši ministar kulture na pitanje postoji li i odgovornost Obuljen Koržinek, koja je tada bila u UO-u HAVC-a.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u subotu da u slučaju HAVC-a, kao i u svakom drugom slučaju, postupiti u skladu sa zakonom te "vrlo pažljivo proučiti sve nalaze i poduzeti sve korake koji se od nje očekuju".
Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar je, uz ostalo, rekao kako je iznenađen negativnim mišljenjem Državne revizije. Smatra da revizija ne uviđa glavni temelj čitavog sustava političke neovisnosti HAVC-a, "a to je da o programu odlučuje Hrvatsko audiovizualno vijeće, temeljem kojih odluka onda ravnatelj potpisuje ugovor s korisnikom".
Bezuvjetno otvaranje svih arhiva državnopartijskog gradiva
Gostujući u u nedjelju u emisiji "Točka na tjedan" Hasanbegović je rekao kako snažno podupire prijedlog Mosta o izmjenama Zakona o državnom arhivu kojima bi za javnost bila otvorena arhivska građa nastala do 22. prosinca 1990.
"Rekao bih da snažno podupirem ovaj prijedlog jer se nadovezuje i na moju inicijativu kada sam bio nadležni ministar. Ključna točka inicijative je bezuvjetno otvaranje svih arhiva državnopartijskog gradiva nastalog do konstituiranja moderne Hrvatske. Argumenti koje možemo čuti da je gradivo u pravilu dostupno su potpuno promašeni, iznose ih ljudi koji nikada nisu bili ni u kojemu arhivu. Gradivo je dostupno do 1987., ali isključivo ono koje nije klasificirano kao tajno ili vrlo tajno, a to je zapravo ključno gradivo", rekao je, među ostalim, Hasanbegović.
Kaže da je SDP predao gradivo CK-a i ostalih partijskih organizacija, ali danas povjesničari i građani, kada žele vidjeti to gradivo, moraju dati zahtjev glavnom tajniku SDP-a, a ako je klasificirano kao tajno, onda se ni ono ne može vidjeti.
Na pitanje treba li nakon otvaranja arhiva do doći do lustracije, Haanbegović je istaknuo kako otvaranje gradiva nije samo za povjesničare, nije samo historiografsko pitanje. "Ono će donijeti i mora donijeti do određenih društvenih posljedica. Možemo ih nazivati ovako ili onako, ali riječ lustracija ne smije biti prognana iz hrvatskog javnog života. Ne treba biti predmet politikanstva i stranačkih podjela", istaknuo je.
Saborski zastupnik HDZ-a ne vidi da u HDZ-u postoji strah kojeg spominju iz SDP-a, o 80 tisuća komunista u HDZ-u.
"Ja ne vidim strah. Nitko ne može biti izuzet od istine. Taj zakon prije nismo mogli donijeti jer je vlada trajala kratko. Ne znam potankosti o ovome, ja sam govorio da treba potpuno novi zakon koji treba riješiti više od same arhive, ali snažno podupirem ovu inicijativu", rekao je Hasanbegović.