Foto: Hina
NAKON dvosatnog radnog sastanka koji je u središnjici HDZ-a okupio predstavnike HDZ-a i Mosta na temu reformi kojima Most uvjetuje podršku novoj vladi, poručeno je kako je postignut visok stupanj suglasnosti oko proglašenja isključivog gospodarskog pojasa što, kako je istaknuto, podržavaju obje strane.
Podsjetio je kako je Hrvatska donijela odluku o proglašenju ZERP-a 2003., 2008. odluku o suspenziji ZERP-a na države članice EU, a 2013. je zastupnik HSP AS-a u Hrvatskom saboru krenuo s inicijativom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa. "Vlada Zorana Milanovića je to apsolutno odbila. Nakon toga je gospođa Ruža Tomašić u EP postavila pitanje oko proglašenja isključivog gospodarskog pojasa i tu smo vidjeli da postoji pozitivan odgovor tadašnje povjerenice da je Hrvatska u mogućnosti ići na takav korak, ali da je pitanje ribarstva i zajedničkog ribarenja ono što moramo dogovarati s članicama EU", rekao je Butković.
Da je HDZ za proglašenje gospodarskog pojasa, složio se i njegov stranački kolega Miro Kovač. "Po tom pitanju ćemo se angažirati i na vanjskopolitičkom planu. Pokazali smo da smo samosvjesni, znamo što hoćemo, imamo tu pravnu obvezu", rekao je Miro Kovač (HDZ).
Slažu se da treba reformirati izborno zakonodavstvo
Složili su se, kaže, i o tome da treba reformirati izborno zakonodavstvo. "I na tom planu se moraju izvršiti neke promjene, to građani hoće. Jasno su poručili da treba promijeniti i izborni zakon, složili smo se da treba unaprijediti politički sustav koji mora biti transparentniji, demokratičniji i za naše građane atraktivniji i u potpunosti prihvatljiv, da omogući sudjelovanje na najvišoj razini svih naših građana u političkom životu", rekao je Kovač.
Upitan da li HDZ pristaje na smanjenje plaća i broja saborskih zastupnika Kovač je odgovorio kako se "slažu s promjenama, ali sve će poslati kolegama iz Mosta u svojim odgovorima".
"Dogovorili smo s kolegama iz Mosta da ćemo pokrenuti formiranje jedne široke platforme u Hrvatskoj u koju će biti uključeni političari, izabrani, ali i eksperti i ta bi platforma morala donijeti promjene na planu izbornog zakonodavstva, ali i unaprjeđenja političkog sustava", rekao je Kovač.
Robert Podolnjak (Most) ponovio je kako Most želi smanjenje Hrvatskog sabora te predlažu značajno smanjenje broja saborskih zastupnika na njih 111. "To povlači i smanjenje drugih kategorija zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina jer su oni zastupljeni s osam zastupnika. Budući da su pitanja manjina i dijaspore riješena ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, rado bi vidjeli konsenzus u Saboru da se ta pitanja kvalitetno riješe konsenzusom", rekao je Podolnjak.
Pitanje dijaspore je, kaže, regulirano Ustavom te nema logike da je broj zastupnika dijaspore ograničen, a ukupan broj zastupnika varira. "Pitanje dijaspore dominira više nego zaslužuje i ne možete provesti nijednu ustavnu promjenu, a da se to pitanje ne javlja kao važno za jednu stranu u pregovorima. Nemamo definitivni stav, ali bi htjeli javnu raspravu svih strana. Glasovanje građana u dijaspori nije dobro riješeno, razgovarali smo i o dopisnom glasovanju, mnoge države imaju dopisno glasovanje i ne vidimo opravdane razloge da to ne uvedemo", rekao je Mostov pregovarač Podolnjak.
Upitan da li je u redu da zastupnik ima pola plaće načelnika općine od 2000 stanovnika odgovorio je kako su stava da su u Sabor došli zastupnici koji imaju određeno zaposlenje i karijeru te si ne trebaju osigurati ulaskom u sabor pogodnosti koje će uživati kada iz njega iziđu."To ne uživaju ni hrvatski građani koji ostaju bez posla. Ako smo ostali bez saborskog mandata, vraćamo se otkuda smo došli i to mora biti dovoljno", poručio je.