UTVRĐUJE se šteta nakon potresa na području Banije. Zasad je više od 5600 objekata proglašeno trajno ili privremeno neuporabljivima. Koliko će dugo ljudi živjeti u kontejnerima i kako će se provesti obnova?
Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, rekao je kako je s kolegama pogledao izvješća pučkih pravobranitelja od prije 5 i više godina i gotovo svake godine je pučki pravobranitelj obavještavao Hrvatski sabor o stotinama primjedbi, vrlo konkretnih, koje su se odnosile na probleme u obnovi.
"Dakle, problem obnove nakon rata evidentno postoji. Nažalost, sada nakon potresa je eskalirao. Dio tih kuća je srušen. Želja s ovim istražnim povjerenstvom nije samo otkrivanje krivaca", rekao je.
Grbin je istaknuo kako se želi proučiti kako je sustav tada odgovorio na obnovu.
"Koje su se greške dogodile. I kako te greške izbjeći. U Zakonu o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije idemo korak dalje. Ide se prema obnovi koja bi išla za promjenom konstrukcijskih elemenata i ojačale bi se građevine. Tijekom rasprave iz oporbe smo sugerirali da se možda ide korak dalje, ne na nužni minimum, nego da dignemo na nadstandard. Mislim da ćemo ponoviti takvu raspravu. Ovaj potres je pokazao da je nadstandard potreban. Puno je stvari o kojima trebamo razgovarati", rekao je.
Peđa Grbin je dodao kako u Zagrebu imamo ozbiljan problem da se potres dogodio prije 10 mjeseci, a da ozbiljna obnova još nije počela.
Žinić: Tako je to kad radite na 25.000 objekata
Ivo Žinić, sisačko-moslavački župan, rekao je kako treba malo bolje poznavati poslijeratnu problematiku obnove kuća.
"Od Zakona o obnovi, propisa i Zakona o gradnji. Od početka imamo procjenu ratne štete kao što sada imamo procjenu tri kategorije markica. Ovdje je bilo 6 kategorija. Za prve tri kategorije su ljudi dobivali novce i sami su obnavljali. To su bile manje oštećene kuće u ratu. Obnavljale su se po 4, 5, 6 kategorija. Samo šesta kategorija ili djelomično peta kategorija, koje su bile potpuno srušene, one su obnavljane iz temelja. Bilo je primjedbi. To je tako kad radite na 25 tisuća objekata. Bilo je i puno aktera. Na desetke inženjera, na stotine građevinskih radnika", rekao je.
Žinić je rekao kako su ljudi samostalno gradili po desetak godina kuće.
"Ako postoji kakav koruptivni dio u obnovi, pozivam i molio bih radi sebe kao inženjera da se to istraži. Svaka od ovih 25 tisuća kuća je priča za sebe. Ne možemo generalizirati. Većina kuća koje su napravljene u obnovi bolje su nego one koje su bile izgrađene prije rata", rekao je.
Čačić: Bilo je nereda, bilo je svega, ugrađivali su se materijali koji nisu bili odgovarajući
Radimir Čačić, varaždinski župan, rekao je da u razdoblju kada je bio ministar nikad nije razgovarao s Ivom Žinićem.
"Ali sam razgovarao s pomoćnikom ministra kojeg sam naslijedio, koji je bio šef Katedre za materijale na Građevinskom fakultetu. Sustav je bio iznadprosječno kvalitetno postavljen. Na razini onog što bih sada napravio. 1995. godine se krenulo, bilo je nereda, svega. Trebalo je vratiti 450 tisuća ljudi. To je strašan pothvat. Doneseni su propisi koji su samo otprilike svojih 15-20 posto novi objekti. Ti novi objekti rade se na starom temelju, ako je ikako moguće, ili barem djelomično starom", kazao je.
Čačić je rekao kako je tada bilo svega, pa i korupcije.
"Ugrađivali su se materijali koji nisu bili odgovarajući. Nije bilo kvalitetnog betona, željeza, agregata. Već 1996. godine stvar je stavljena pod kontrolu. Zakon je dorađen i sustav je bio vrlo čist. Po dolasku na mjesto ministra dobio sam naznake da postoje određene sprege unutar Ministarstva, nekih ljudi s nekim 'consulting' tvrtkama, izvođačima. Odmah sam formirao upravu za unutrašnju kontrolu koja nikad nije postojala. Da mi se ne dogode igre privatnih sprega. Dao sam da se sve ispita, što se dobilo ako izvještaj preda DORH-u. Neki ljudi su sami otišli", istaknuo je.
Horvat SDP-u: Morate se lijepo vratiti u svoj klub i sami sa sobom zaključiti što ustvari želite
Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je kako inzistirati na povjerenstvu koje će utvrditi političku odgovornost, a onda prejudicirati da nije bilo temeljenja, da nije bilo željeza u temeljima, i spuštati se u struku o kojoj očito postoji jako malo znanja i konsenzusa je ono što se događa u SDP-u već jedno duže vrijeme.
"Ono što morate napraviti, morate se lijepo vratiti u svoj klub i sami sa sobom zaključiti što ustvari želite. Kad ćete sami sa sobom biti na čisto, onda možemo komunicirati što nam treba. Ono što je bitno, da li je netko spreman ili nije, pokazali smo samim time jer je DORH neke stvari već pokrenuo, kriminalistička policija je izuzela dokumentaciju, i to ne jednog slučaja, kolega Mažar će vam reći koliko takvih slučajeva i u ovom trenutku situacija na terenu se već zbiva i događa", rekao je.
"Živim u uvjerenju da svi službenici, bez obzira kojoj stranačkoj opciji pripadali, znaju raditi svoj posao. U svakom članku Zakona jasno piše kada se ide u ishođenje građevinske dozvole", dodao je.
Ministar Horvat je istaknuo kako se Banovina i Grad Zagreb neće obnavljati isključivo po Zakonu o gradnji, već i po nekim procesima koji su implementirani u Zakon o obnovi.
"Promijenili smo pravilnik, promijenili smo tehnički propis i jasno rekli u što se ide u procesu ishođenja građevinske dozvole kada se zadire u osnovne konstruktivne dijelove koji su temelj statike objekta, a kada se obnova radi bez potrebe ishođenja izrade glavnog projekta i ishođenja građevinske dozvole", rekao je.
Mažar: Dostavili smo sve tražene podatke u roku manjem od 24 sata
Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, rekao je kako su sukladno izvidima koji su se provodili na terenima i izuzimanjem dokumentacije dostavili određeni dio dokumentacije.
"U elektronskom zapisu smo dostavili sve tražene podatke u roku manjem od 24 sata krim policiji. Nikome nije više u interesu nego vladi RH da se razjasni ako je u tom velikom procesu gdje je preko 156 tisuća kuća obnovljeno. Dali smo sve podatke, od 25 tisuća nekretnina na području Sisačko-moslavačke županije do drugih podataka", rekao je.
Rekao je kako je 5600 kredita dano ljudima na brojku od 25 tisuća nekretnina.
"Ti krediti su se davali prije stupanja Zakona o obnovi na snagu, 1992. - 1994. godine. Ljudi su zahvaljujući tim kreditima sami obnavljali te kuće. 2300 obitelji dobilo je građevinski materijal darovno. Bilo je i samoobnove i bilo je prve tri kategorije za koje je išla novčana potpora", naglasio je.
Grbin je rekao Mažaru kako se istražnom povjerenstvu dokumenti moraju dostaviti te onda postaju javno dostupni.
"Ako vi nemate što kriti, onda dostavite medijima što od vas traže. Ne kršite ni jedan zakon ako to dostavite, ali kršite ako to ne dostavite", istaknuo je.
Mažar je odgovorio kako je ova situacija osjetljiva jer i sada postoje izvoditelji radova koji obilaze kuće, slikaju i utvrđuju da njihova ni jedna kuća nije oštećena.
"Sada, radi lova na vještice, moraju se brinuti za svoje radnike i hoće li će doći na stup srama i otići u stečaj. Moramo paziti da sve što radimo bude na temelju činjenica i dokaza", istaknuo je.
Žinić: Ovog trena ne može se početi s gradnjom zbog vremenskih uvjeta
Darko Horvat je rekao kako je gotov koncept izmjena Zakona o obnovi te da će biti predstavljen u srijedu na užem kabinetu vlade.
Ivo Žinić je rekao kako se kuće ne mogu napraviti ovoga trena te kako je sreća što je Zakon o obnovi Zagreba dao jedan okvir i način pripreme tehničke dokumentacije.
"Ovog trena ne može se početi s gradnjom zbog vremenskih uvjeta i mi smo morali pristupiti konceptu dobave kontejnera, kamp-kućica da smjestimo ljude. Po nekakvim procjenama, potrebno je 1500 takvih kućica. One dolaze iz donacije. Nešto je dogovoreno s našim izvoditeljima koji isporučuju svakodnevno i očekujemo da će u mjesec dana svi dobiti te kontejnere. Stanje u Sisačko-moslavačkoj županiji je ratno stanje. Ništa nije funkcioniralo. Imamo Stožer i sve službe od prvog dana i odmah su priskočile za ono za što su bile osposobljene", rekao je.