HRVATSKA gospodarska komora (HGK) u sljedećim će godinama povećati prihode od komercijalnih djelatnosti tako da će se ti prihodi izjednačiti s prihodima od članarina, rečeno je u ponedjeljak na skupštini HGK.
Financijski planovi HGK
Komercijalni prihodi moraju se u sljedećim godinama izjednačiti s prihodima od članarina, sada je taj omjer 70 prema 30 posto, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Naime, u skladu s usvojenim financijskim planom, planirani ukupni prihodi HGK u 2023. godini iznose 24.84 milijuna eura, dok su rashodi planirani u gotovo identičnom iznosu. Prihod od članarina procjenjuje se na 17.37 milijuna eura, što je 70 posto ukupno planiranih prihoda, dok se ostali prihodi odnose na prihode od novih usluga i dobrovoljnih članarina.
Burilović je podsjetio i kako zbog novog zakona o HGK samo četiri posto tvrtki mora plaćati članarinu Komori, dok dio članstva imaju i na dobrovoljnoj osnovi.
HGK će, kazao je, u budućnosti posebnu pozornost obratiti prema tvrtkama koje im plaćaju članarinu i tvrtkama koje dobrovoljno plaćaju članarinu, dok će svi ostali imati manja prava, a i plaćat će za usluge koje za njih odradi HGK.
HGK svojim članicama uz ostalo nudi pomoć u savjetovanju, pronalasku partnera, u poslovanju u inozemstvu i sl.
"Cilj nam je promovirati hrvatsko gospodarstvo i pomagati hrvatskim tvrtkama", rekao je Burilović podsjetivši da je prošli tjedan otvoreno predstavništvo HGK u Beču.
I potpredsjednik HGK Tomislav Radoš je istaknuo da će HGK u idućim godinama povećati prihode iz komercijalnih aktivnosti, ali i razvijati proizvode i usluge koji će biti konkurentni na tržištu.
"HGK je najveća poslovna mreža u Hrvatskoj", naveo je Radoš dodavši kako im je svrha suradnja s poduzećima s ciljem stvaranja dobrog poslovnog okruženja.
Burilović se ulizivao vladi
Burilović je na skupštini Komore skori ulazak Hrvatske u europodručje i Schengen nazvao velikim uspjehom, što će olakšati i poslovanje hrvatskim tvrtkama.
S druge strane, zbog korone i rata u Ukrajini, europske su vlade morale pribjeći državnom intervencionizmu, a Burilović smatra da je to hrvatska vlada dobro odradila.
No, istaknuo je da država mora biti oprezna pri kreiranju novih poreznih opterećenja te da je novi dodatni porez na dobit trebalo ograničiti samo na tvrtke koje su imale velike ekstraprofite zbog enormnog povećanja cijena energenata.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja rekao je kako će, prema njegovim proračunima, Hrvatska sljedeće godine imati rast BDP-a od 0.9 posto te inflaciju od 5.9 posto.
Kazao je i da od tri najveće gospodarske grane u Hrvatskoj trenutno najbolje stoji građevinarstvo.