Hoće li javne službe u štrajk? Je li on zakonski utemeljen? Slijedi li paraliza škola, bolnica, kulturnih ustanova i sustava socijalne skrbi? Prati li rast primanja troškove života? Koliko rastu plaće u javnom, a koliko u privatnom sektoru?
O tome su u Otvorenom na HRT-u govorili Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod i Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Podsjetimo, Sindikati javnih službi odbili su vladinu ponudu o rastu osnovice plaća iduće godine od pet posto i traže osampostotni rast. Ujedno, traže isplatu naknade za topli obrok od 50 eura. Sindikati državnih službi pristali su na ponudu Banskih dvora.
Jagić: Nismo na vladin prijedlog pristali iz prve
"Nismo na vladin prijedlog pristali baš iz prve. Pregovori su ponekad i mukotrpni, ali se vode na dobrobit članova. Pristali smo jer to ne smatramo porazom, nego temeljem za daljnja poboljšanja u svim državnim tijelima", izjavio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.
Kazao je kako su dobili povećanje osnovice za tri posto u ožujku 2025., zatim dodatak od 2 posto u listopadu, jubilarnu nagradu od 300 eura, otpremnine za mirovinu na sadašnja dva puta osnovice. Velikim uspjehom smatraju povećanje noćnog rada s 40 na 50 posto od prvog mjeseca 2025. Topli obrok, dodao je, sada nije bio predmet pregovora, ali oni će se na proljeće nastaviti kako bi se materijalna prava povećala.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, kazao je da nakon odbijenice vladi slijedi - ili peti krug pregovora, za koji kažu da ga neće biti - ili postupak mirenja. Ponovio je kako sindikati javnih službi nisu pristali jer im je ponuda bila preniska.
Stipić: Radnici u obrazovanju su najlošije prošli
"Nisu sve javne službe jednako prošle raspodjeli koeficijenata, i to je povezano. A nezadovoljstvo je veće kod onih koji su lošije prošli. A radnici u obrazovanju su najlošije prošli. Mi smo tražili povećanje osnovice 10 posto, a sad je naš zahtjev na razini godine 6,4 posto. Vlada je ponudila uvredljivih 1,3 posto na razini godine, a sad s povećanjem je to 2,6 posto", kazao je Stipić.
Iz iskustva, kaže - svaki spor javnih službi i vlade uvijek je završio uključivanjem premijera. Kazao je kako je premjer digao ljestvicu kolektivnog pregovaranja, a da bi se štrajkom uništilo nešto što se pet godina strpljivo radilo. Naglasio je kako je u njihovom zahtjevu za 6.4 posto uračunata i kumulativna inflacija od zadnjih 15 mjeseci. Napomenuo je kako prosječni učitelj koji nije unaprijeđen - još uvijek nema 1500 eura.
Komentirajući to što 1347 radnika na HRT-u ima osnovnu plaću manju od 904 eura, a 733 radnika manju od 758 eura, Stipić je kazao da će sindikati sigurno podržati štrajk na HRT-u. "Već smišljamo način na koji ćemo pružiti podršku jer to je sramota!" rekao je.
Piletić: Pristali smo na sva tri zahtjeva
Ministar Marin Piletić podsjetio je da je vlada 2020. obećala da će napraviti reformu plaća u državnim i javnim službama. Proces je uspio i u njega su bili uključeni svi reprezentativni sindikati. Većina je reformu i uredbe o koeficijentima - podržala. Hrvatska je po povećanju plaća u javnom sektoru u drugom kvartalu ove godine - rekorder u EU, ustvrdio je dodavši da se radi o 30 posto. Rast je, dodao je - evidentan u svim dosadašnjim pregovorima u povećanju osnovice i koeficijenta.
"Gospodin Stipić kaže da ne želi da se umanji realno povećanje plaća ii mi smo ponudili povećanje osnovice 3+2, uz predviđenu kumulativnu stopu inflacije od 2,7 posto u 2025", rekao je.
Dodao je kako je 2022. stopa inflacije bila 10.8 te da je Stipić pristao na 4+6. A 2023., kad je inflacija bila 8 posto, "uspjeli smo se dogovoriti da povećanje osnovice iznosi 2+5. Ona danas iznosi 947 eura i s ovogodišnjim prijedlogom dolazimo do 995 eura - što je 5 eura manje od onog što je bilo traženo. Pristali smo na sva tri zahtjeva za povećanjem materijalnih prava", kazao je Piletić.
Weber: Stalno dižemo plaće, ali mi ih moramo zaraditi
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorila je na rast mase plaća u javnom sektoru, koja je u proračunu porasla za 46.8% na godinu. Iako ističe važnost boljeg plaćanja potplaćenih zaposlenika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva, smatra da je ovakav skok plaća preko noći neodrživ i da stvara pritisak na privatni sektor.
"Mi kontinuirano dižemo plaće, ali morate biti svjesni da privatni sektor može dizati plaće sukladno svojoj produktivnosti. Mi te plaće moramo zaraditi, ali ne raste 46,8% na godišnjoj razini", rekla je Weber.
Smatra da je javni sektor u Hrvatskoj preglomazan, s udjelom od 30% ukupno zaposlenih, što je veliko opterećenje za malu i otvorenu ekonomiju poput hrvatske.
"Umjesto da imamo efikasan, moderan, brz javni sektor koji će manje opterećivati državni proračun, ali u kojem će ljudi stvarno imati visoke plaće, biti zadovoljni, biti motivirani za svoj posao. To je ono što bismo mi željeli vidjeti, a sada imamo i povijesnu priliku da u privatnom sektoru doista nedostaje radne snage. Mislim da je stvarno vrijeme da počnemo i o tome razgovarati", dodala je.
Stipić Piletiću: Niste prihvatili tri, nego jedan zahtjev u potpunosti
Željko Stipić je replicirao ministru rekavši kako vlada vezano za materijalna prava nije prihvatila tri, nego jedan zahtjev u cijelosti, jedan polovično, a jedan malo natpolovično. "Ovih 995 eura, to ne nešto što je finalno - to je iznos na kraju godine i nemojmo se igrati brojkama, kazao je Stipić.
Ministar Piletić je komentirao navode iz sindikalnih krugova da bi mogli pristati na povećanje 4+2 ili 4+3, ali da ovih 4 posto ide od siječnja i da se u računicu odmah ubroje i budući pregovori o toplom obroku koji bi se riješili tijekom iduće godine.
"Takav zahtjev nisam zaprimio. Nije mi prihvatljivo od gosp. Stipića koji kaže da se da vlada to nudi s odgodom. Vlada to nudi po istom modelu kao i u 2022. i 2023., u istim vremenskim razmacima - 1.4. i 1.10. Ne vidim koje su se to okolnosti promijenile da sad to odbijaju. Mislim da će ovo povećanje u 2025. godini iznositi dodatnih 250 milijuna eura u proračunu, na onih 1,6 milijardi. Ukupan efekt na godišnjoj razini onoga o čemu priča Stipić je preko 420 milijuna eura koji će biti iskazani u proračunu za 2026.", kazao je Piletić.
Najavio je da će pregovarački proces iduće godine krenuti puno ranije.
Stipić: Ista špranca se događa unatrag šest godina
Stipić se dotaknuo izjave da je u javnom sektoru zaposleno previše ljudi i kazao kako se u sustavu obrazovanja događaju promjene koje zahtijevaju nove poslove. Radi se, naime, o tome da vlada povećava satnice i uvodi cjelodnevnu nastavu.
"To je problem. Ista špranca se događa unatrag šest godina. To je kombinacija briselskog novca i kvazi-pameti domaćih reformatora. Guraju nam u obrazovanje sve i svašta. Nepromišljeno i u pravilu - na gore. I druga stvar, dosta mi je više slušanja da poslodavci pune državni proračun. Pa vi kad dođete u dućan - punite državni proračun", kazao je.
Gotovac: Štrajk može, ali i ne mora biti zakonit
"Mi moramo isporučivati dodanu vrijednost. Ako se nismo u stanju natjecati na tržištu - ispadamo iz utakmice. Ne vidim u čemu je problem da se u i državnom i javnom sektoru provede sustav ocjenjivanja pa da ljudi budu motivirani", kazala je Weber.
"Taj štrajk može, ali i ne mora biti zakonit ovisno o tome kako se započne. No, ono što je rekao ministar, a to je da naprosto zbog jedne odredbe kolektivnog ugovora on ne bi bio zakonit - ne stoji, ili jako teško može stajati", smatra Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
"Ne znamo što sve sindikati mogu tražiti. Moguće je da zatraže ne samo veću osnovicu plaće, već i druga prava, poput toplog obroka, ili se možda pozovu na granske kolektivne ugovore", rekao je Gotovac. Također je naglasio da je Vrhovni sud prošle godine presudio da je štrajk moguć čak i ako ga organizira nereprezentativni sindikat koji nije kolektivno pregovarao.
Piletić: Nitko nije doveo u pitanje zakonitost štrajka
"Mogućnosti da štrajk bude nezakonit ovise isključivo o nestručnosti sindikalnih pravnika, a ja u to ne vjerujem. Moje iskustvo pokazuje da sindikati vrlo često bolje od države znaju što rade", zaključio je Gotovac.
Nitko, kaže ministar Marin Piletić, nije doveo u pitanje zakonitost ili nezakonitost štrajka ni postavio to pitanje. Ponovio je kako nema potrebe za procesom mirenja jer vlada ima obvezu donijeti odluku o visini osnovice za iduću godinu.
"Rekao sam na sastanku i pred kamerama da su se ispunili uvjeti da vlada primjeni članak 53 TKU-a i članak 13 Zakona o plaćama u državnom i javnom sektoru. On jasno kaže da "ako se strane ne uspiju dogovoriti oko povećanja osnovice - do izglasavanja proračuna vlada donosi visinu osnovice za iduću godinu. Pritom ona ne smije biti manja od one koja je trenutačno na snazi", ponovio je ministar.