DOK Zagrepčani čekaju donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom kako bi napokon krenula sanacija, HDZ planira izbore. Potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić nedavno je rekao da je "realno i objektivno da izbori budu na ljeto". Premijer Plenković ustvrdio je, pak, da smo u izbornoj godini.
"Bili izbori u lipnju, srpnju ili rujnu, to su male nijanse", rekao je premijer Andrej Plenković naznačivši mogućnost izbora već u lipnju, što je iznimno kratak rok. Ako izbori zaista budu u lipnju ili srpnju, to znači da će se uskoro raspustiti sabor jer se izbori prema Ustavu održavaju 30 do 60 dana nakon raspuštanja sabora.
Ako se, pak, sabor raspusti, tad se neće moći izglasavati nikakvi zakoni, pa ni ovaj prijeko potreban da bi se Zagreb počeo obnavljati.
Stalno slušamo da zakon samo što nije. Kad će zaista?
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja već mjesec dana ponavlja jedno te isto - "zakon samo što nije donesen".
Tako su i Indexu ponovno odgovorili ovog tjedna.
"Prijedlog Zakona je napravljen i nalazi se u prethodnoj proceduri što znači da ga je Ministarstvo graditeljstva poslalo drugim ministarstvima i nadležnim tijelima na prethodno mišljenje, a prije njegovog upućivanja na javno savjetovanje. Kroz javno savjetovanje građani će se moći upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeti i svoje prijedloge koji će se razmotriti. Javno savjetovanje pokrenut ćemo odmah nakon što dobijemo povratne informacije iz prethodne procedure, a očekujemo da će to biti u narednim danima. Zakon bi nakon toga trebao u Sabor u hitnoj proceduri", kazali su.
Dakle, ne samo da zakon još "šeće" po ministarstvima nego treba i na javno savjetovanje pa tek kad to završi, ide u sabor, dok se za to vrijeme vladajućoj stranci žuri da se što prije raspišu izbori.
Ministarstvo o nemogućnosti donošenja zakona zbog izbora: "Hipotetska pitanja ne bi komentirali"
Stoga smo pitali Ministarstvo graditeljstva postoji li bojazan da se zakon neće donijeti ako se raspusti sabor i raspišu izbori, na što su nam odgovorili da "hipotetska pitanja ne bi komentirali".
I dok u Ministarstvu navode da su posljedice potresa razorne i da će sanacija biti kompleksna, stanovnici Zagreba istovremeno ne znaju kad će moći normalno živjeti u svojim stanovima s obzirom na to da ih je još uvijek dosta u iseljeništvu, a oni koji su se i vratili u stanove, strepe da im se ne uruše zidovi.
U Ministarstvu se pravdaju da su oni "krenuli stvarati zakonski okvir koji će dati najbolji odgovor na situaciju u kojoj smo se našli".
"Uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji prijedlog zakona. Moramo zahvaliti na doprinosu jer su statičari reagirali odmah i krenuli s pregledima prijavljenih oštećenja gotovo 19.000 objekata koji će idući tjedan biti završeni. Cijela struka se angažirala kroz radne skupine i vjerujem da se pronašao kompromis između različitih viđenja rješenja, no njihovo znanje će biti jednako potrebno detaljno ugraditi u provedbene dokumente. Obnova će trajati godinama, ali ima radova koji su hitni", stoji u odgovoru Ministarstva za Index.
Ministarstvo: Pomoći ćemo u najkraćem mogućem roku
Tako navode da su mnogi ostali bez grijanja i tople vode zbog oštećenih dimnjaka pa je jedan od ciljeva Ministarstva, kažu, u najkraćem roku pomoći kroz sufinanciranje.
"Nije jednaka situacija u Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj, Gornjem i Donjem gradu, ali dom je dom i uz sigurnost stanara i prolaznika, nužno je ljudima osigurati krov nad glavom ili kroz brzu sanaciju gdje je to moguće ili kroz zamjenski smještaj. Naravno da će obnova simbola Zagreba, zaštićenih kulturnih građevina trajati godinama, ali život se mora odvijati i u međuvremenu. Vlada je jasno dala do znanja da građane nećemo ostaviti da se sami snalaze nakon potresa. Naša struka ima velikog iskustva sa sanacijom. Uspostavljeni su brojni međunarodni kontakti s ciljem razmjene informacija i najboljih praksi tako da nemamo dilemu da imamo dovoljno stručnog znanja među hrvatskim stručnjacima", stoji u odgovoru Ministarstva.
Kažu i da trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja. Odgovarajućim ispravnim i jednakovrijednim dijelovima, trebaju se, kažu, zamijeniti oni koji su oštećeni u potresu.
Polusrušeni stanovi i kuće ne mogu se sanirati prije zakona
Tako je, kažu, prema postojećem zakonu moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe za izradom projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta koji su izradile ovlaštene osobe.
Međutim, kako kažu, za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebno je izraditi poseban projekt.
A te je projekte moguće napraviti tek, kažu, kad zakon stupi na snagu.
Pojednostavljeno rečeno, građani sad mogu sanirati krovište i dimnjake, ali konkretne radove, polurazrušene bočne zidove, pukotine po stanovima i zgradama za koje se ne zna jesu li opasne, odnosno jesu li puknule cigle ispod žbuke, još uvijek nije moguće sanirati. Dakle, čeka se zakon.
Ministarstvo je na kraju navelo da "ovim putem još jednom apelira na upravitelje zgrada da se sukladno zakonskoj obvezi uključe i pobrinu za hitne sanacije, odnosno pripreme dokumentaciju".