CIJENE nafte na svjetskim tržištima danas su porasle nakon što je Washington uveo sankcije venezuelskoj naftnoj tvrtki PDVSA. Mnogi su zabrinuti da bi ovo mogla biti samo uvertira u drastičan rast cijena nafte zbog krize u Venezueli.
Rast cijena očekivana je reakcija na mogućnost da Venezuela, u znak odmazde na sankcije, smanji izvoz nafte u SAD, piše CNBC.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila u plusu 1,31 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,24 dolara. U gotovo identičnom je iznosu porasla i na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 53,31 dolar.
Tržišni analitičari smatraju da obilna ponuda nafte i usporavanje ekonomskog rasta, posebno u Kini, zasad ipak drže cijenu pod kontrolom.
Ako SAD uvede sankcije na izvoz nafte, svjetskim tržištima i Venezueli prijeti kaos
No Washington razmatra i uvođenje općih sankcija na izvoz sirove nafte iz Venezuele, kako su za CNN potvrdili izvori bliski Bijeloj kući. To bi bio težak udarac za gospodarstvo te zemlje koje je već u katastrofalnom stanju. Sankcije koje je SAD dosad uveo, bile su prvenstveno ciljane na dužnosnike Madurova režima optužene za gušenje ljudskih prava, korupciju i potkopavanje demokracije, a ne na cjelokupno gospodarstvo te zemlje.
Također, američka vlada je zabranila venezuelskoj da se zadužuje kod američkih banki ili fondova, zbog čega su glavni kreditori ove zemlje postali Kina i Indija. A budući da Venezuela prodajom nafte Kini i Indiji uglavnom otplaćuje dug prema tim zemljama, izvoz nafte u SAD joj je primarni izvor prijeko potrebne gotovine.
Naime, iako se zbog užarene retorike, sankcija, pa i neizravnih prijetnji vojnom intervencijom možda ne čini tako, trgovina naftom između Venezuele i SAD-a i dalje je itekako živa, barem zasad. SAD je, kako izvještava CNN, i dalje najveći uvoznik venezuelske nafte, s udjelom od čak 39 % ukupnog izvoza nafte iz te zemlje prošle godine.
Prema mišljenju mnogih analitičara, primarni uzrok ekonomskog kolapsa Venezuele nisu dosadašnje američke sankcije, već ubrzano propadanje naftne industrije u toj zemlji, što je posljedica korupcije i lošeg vođenja socijalističkih vlasti pod Madurom i njegovim prethodnikom Hugom Chavezom.
A na izvoz nafte otpada čak 90 % izvoza te zemlje, što dovoljno govori o zdravlju njenog gospodarstva. U tom kontekstu valja sagledati i pad od nevjerojatnih 37 % BDP-a Venezuele u samo pet godina, od 2012. do 2017. Dok je pad cijena nafte zemljama izvoznicama poput Venezuele i Rusije naštetio, rast cijena nafte zbog nedostatka opskrbe bi, s druge strane, imao negativne posljedice za američko gospodarstvo.
Sankcije bi mogle izazvati i građanski rat?
Venezuela je četvrti najveći izvor nafte koju SAD uvozi - u listopadu prošle godine dnevni uvoz nafte iz Venezuele iznosio je 506 tisuća barela na dan, prema podacima američke Administracije za informacije o energiji (EIA). Zbog toga bi zaustavljanje opskrbe iz te zemlje predstavljalo znatan udarac za američke rafinerije.
"SAD će naštetiti sam sebi ako uvede ove sankcije Venezueli", upozorio je u izjavi za CNN Matt Smith, direktor istraživanja tvrtke za analizu trgovine naftom ClipperData. "Sankcije bi prekinule dotok krvi gospodarstvu Venezuele", dodaje.
Sankcije bi stoga mogle baciti Venezuelu u još veći kaos potpunog prekida proizvodnje nafte, a možda neizravno izazvati i građanski rat, upozorava Joe McMonigle, bivši dužnosnik američkog ministarstva energetike i viši energetski analitičar u tvrtki Hedgeye Potomac Research, za CNN.
Nadalje, s obzirom na to da je gospodarstvo Irana, drugog velikog izvoznika nafte i člana OPEC-a, već uzdrmano američkim sankcijama koje je SAD ponovno uveo nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast, moguće smanjenje izvoza nafte iz Venezuele moglo bi ipak dovesti do nestašice nafte na svjetskim tržištima.
"To je velika priča dana za naftu. Tržište je zaista zabrinuto zbog geopolitičkih faktora i onoga što će se dogoditi ako bude (dodatnih) sankcija Venezueli", rekao je jučer za CNBC Phil Flynn, analitičar Price Futures grupe iz Chicaga.
Maduro: SAD želi ukrasti našu rafineriju; Bolton: Maduro više neće pljačkati narod
Maduro je u međuvremenu žestoko reagirao na sankcije venezuelskom naftnom gigantu PVSA, optužujući SAD da nezakonito pokušava preuzeti naftnu rafineriju Citgo, privatnu američku tvrtku u kojoj je najveći dioničar upravo PVSA.
"Sjedinjene Države danas su odlučile slijediti put krađe Citgoa iz Venezuele. PDVSA će poduzeti pravne, političke, operativne i komercijalne mjere za obranu venezuelskih interesa u SAD-u", kazao je Maduro jučer.
Bijela kuća je, pak, obrazložila sankcije koje je uvela PVSA-u korupcijom Madurovog režima i pronevjerom sredstava ove državne tvrtke. "Nastavili smo razotkrivati korupciju Madura i njegovih suradnika i današnji potez osigurava da oni više neće moći pljačkati resurse naroda Venezuele", rekao je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton. A na istom brifingu na kojem je govorio o ovim sankcijama, Bolton je snimljen kako pod rukom drži notes s bilješkom o slanju "5000 vojnika u Kolumbiju", što je potaknulo spekulacije o mogućoj američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli.