Pedijatrijske čekaonice pune su djece s napadajima kašlja i teškim disanjem. To su simptomi vrlo opasne zarazne bolesti hripavca, koja se rapidno širi. U Hrvatskoj je do danas zabilježeno više od 600 oboljelih, a najveći broj čine djeca školske dobi. Hripavac je najopasniji za dojenčad.
Najveći skok broja oboljelih dogodio se u posljednja tri tjedna, što je alarmiralo epidemiologe jer epidemiju u ovakvim razmjerima nisu zabilježili u posljednjih 30 godina. Najveći broj zaraženih bilježi Splitsko-dalmatinska županija, a nakon toga Grad Zagreb. Zbog velikog broja osoba sa simptomima hripavca na ovim područjima otvoreni su punktovi za testiranje.
U Splitu i Zagrebu najviše oboljelih, u Zagrebu se dnevno testira 200 ljudi
U Splitu, Imotskom i Makarskoj dnevno se testira između 30 i 130 ljudi, a trećina ih bude pozitivna. U Zagrebu su testnu stanicu premjestili na otvoreno u Rockefellerovu ulicu jer se dnevno testira 200 ljudi pa se stvaraju velike gužve. Voditeljica Odjela za respiratorne bolesti HZJZ-a Goranka Petrović kazala je da se osobe sa simptomima mogu doći testirati svaki dan od 8 do 9:30 uz uputnicu liječnika primarne zaštite.
"Napominjem kako je bitno da na testiranje dolaze samo osobe koje imaju simptome, a ne zdrave osobe, bez obzira jesu li bile u kontaktu s oboljelima. Tako se izlažu riziku zaraze, a s druge strane se otežava rad punkta", upozorila je epidemiologinja Petrović.
Osim u Zagrebu i Dalmaciji, ova zarazna bolest proširila se u 13 županija, no u puno manjem obimu. Najveći broj zaraženih je u Dalmaciji, gdje su pojavu hripavca zabilježili još u svibnju. Epidemiolozi objašnjavaju da pojava zaraznog hripavca nije neočekivana jer se javlja ciklički svakih tri do pet godina. No iznenađuje ih dinamika kojom se bolest širi.
Napadaji kašlja i gušenje, moguća i fraktura rebara
Radi se o vrlo zaraznoj respiratornoj infekciji koju uzrokuje bakterija, a širi se kapljično. Manifestira se napadajima kašlja, gušenjem i teškim disanjem, a najopasnija je za bebe jer može dovesti do smrtnog ishoda. Iako u početku izgleda kao obična prehlada, bolest napreduje i može doći do upale pluća, pa čak i do pucanja ili frakture rebara od jakog kašlja.
Epidemiolozi smatraju da na epidemiju utječe sve manja procijepljenost stanovništva i da zaštita stečena cijepljenjem i preboljenjem s vremenom slabi. Unatoč velikom broju zaraženih koji je rapidno porastao u posljednja tri tjedna, nema smrtnih ishoda ni hospitalizirane djece.
"U bolnici se hospitalizira dojenčad koja ima najteže izražene simptome jer su to necijepljena djeca i kod njih je ova bolest ozbiljna. Napadaji kašlja su jako teški i nekada trebaju terapiju. Među jučerašnjih 20 pozitivnih jedno je dojenče i jedno manje dijete, a inače dominiraju djeca školske dobi", kazala je Milka Brzović, epidemiologinja i voditeljica Odjela za nadzor nad cijepljenjem NZJZ-a SDŽ-a.
Izvor bakterija su adolescenti koji ugrožavaju dojenčad
Preko 70% oboljelih čine školska djeca viših razreda osnovne škole. Epidemiologinja Petrović potvrdila je da su adolescenti i odrasli izvor bakterije koja je jako zarazna. Do proboja bolesti dolazi kada populacija nije dovoljno procijepljena, a tada je najviše ugrožena dojenčad koja nije cijepljena ili nije u potpunosti zaštićena.
"Još uvijek je dobra situacija jer je nizak broj oboljele dojenčadi. Apeliramo na roditelje da djecu cijepe na vrijeme. Također, pozivam i pedijatre da pregledaju cijepne kartone i pozovu roditelje na cijepljenje ako su ih neka djeca propustila prema kalendaru te da uzmu svoje docjepne doze kako bi svi imali dobru zaštitu", napomenula je epidemiologinja Petrović.
Cjepivo na tržištu već 60 godina, a Hrvati se sve manje cijepe
Cijepljenje protiv hripavca dio je obveznog kalendara cijepljenja u Hrvatskoj, a cjepivo se daje u pet doza. Tri doze primovakcinacije primaju se u dojenačkoj dobi, a dvije doze revakcinacije u drugoj i petoj godini života.
Iako cjepivo za jednu od najzaraznijih bolesti postoji više od 60 godina, procijepljenost u pojedinim županijama sve je lošija. Na vrhu tablice po neprocijepljenosti smjestile su se Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Roditelji koji odbijaju cijepiti djecu utječu na smanjenje kolektivnog imuniteta i tako stvaraju uvjete za širenje bolesti.
"Prijašnjih godina imali smo oko 100 zaraženih, a danas imamo više od 400. Ovo je jedna epidemija vrlo ozbiljnih razmjera i nije usporediva s onima koje su se pojavljivale zadnjih 30 godina.
Postotak cijepljenih je u padu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji primovakcinaciju je primilo 86% dojenčadi, dok je docijepljenih još manje, oko 76%. I to znači da se u zadnjih deset godina, otkako bilježimo pad, nakupio velik bazen slabo procijepljene djece. To nas je dovelo do toga da imamo značajan broj osjetljive populacije", kazala je epidemiologinja Brzović.
Pedijatrica: Ulazimo u zimske mjesece i to nas brine
Koliko jedna od najzaraznijih bolesti nakon ospica može ugroziti zdravlje, kazala nam je pedijatrica Snježana Kapor Jeričević, koja je u svojoj ordinaciji dijagnosticirala nekoliko slučajeva.
"Uglavnom se radi o prolongiranom kašlju popraćenom težim napadajima kašlja koji traju nekoliko minuta, kada se oboljeli često bore za zrak. Većinom se radi o djeci predškolske i školske dobi. Povećan je i broj roditelja koji su primijetili simptome hripavca", kazala je pedijatrica Kapor Jeričević i dodala da je primijetila veću zainteresiranost roditelja za cijepljenje.
"U zadnja tri-četiri tjedna, otkako se priča o epidemiji, imamo povećan broj dolazaka djece koja nisu bila u potpunosti i redovito cijepljena. Samim tim postižemo nešto bolji rezultat. Međutim, sad je epidemija već tu i ulazimo u zimske mjesece, što nas osobite brine jer se hripavac najlakše prenosi u zatvorenom prostoru", dodala je.
Zbog hripavca je dolazilo i do smrtnog ishoda
Epidemiolozi smatraju da je epidemija u uzlaznom trendu i da će još potrajati. Kada je riječ o broju zaraženih, kažu da je vjerojatno puno veći od broja potvrđenih slučajeva jer liječničku pomoć ne potraže svi oni koji imaju simptome.
Unatoč velikom broju zaraženih, epidemiologinja Petrović kaže da se najčešće radi o blažim kliničkim slikama i da je dojenčad najčešće bila hospitalizirana iz preventivnih razloga.
"Mi smo zadnji put 2018. godine imali pandemiju i oko 128 zaraženih i tada smo imali smrtni ishod, kao i 2016. godine iako je bio puno manji broj oboljelih. U oba slučaja su to bile bebe od nepuna dva mjeseca.
To pokazuje koliko je važna procijepljenost. Bebe koje su preminule nisu ni mogle biti cijepljene i to je razlog zbog kojeg mi sada pozivamo i trudnice da se cijepe kako bi se stvorila protutijela koja će putem posteljice prijeći na bebu", zaključila je epidemiologinja Petrović.
Kazne do 300 eura, no procijepljenost i dalje niska
U nekim članicama Europske unije preporučuje se docjepljivanje adolescenata, odraslih osoba i trudnica. Cijepljenjem trudnica privremeno se štiti i novorođenče.
Kazne za necijepljenje djece već postoje i iznose oko 300 eura, no kako bi kazna bila naplaćena, prvo treba biti obaviještena sanitarna inspekcija. Inspekcija tada pokreće prekršajni postupak, a potom roditelji mogu biti ili oslobođeni kazne ili mogu proći s opomenom, kazna se može umanjiti ili u nekim slučajevima mogu platiti upravo onu koja je propisana zakonom.
Djeca se prema zakonu ne bi smjela upisati u vrtić ako nisu cijepljena protiv hripavca, no epidemiolozi smatraju da to nije način na koji će se motivirati roditelje, već da treba raditi na edukaciji i obrazovanju. Ispisivanje kazni protupožarna je mjera, kažu, a nakon što dijete primi prve dvije doze koje se gledaju pri upisu u vrtić, roditelji ih više ne cijepe.
Stoga apeliraju na roditelje da djecu cijepe na vrijeme prema kalendaru cijepljenja, a za sve informacije i strahove koje prolaze, kažu da se uvijek mogu javiti pedijatru ili u Zavod za javno zdravstvo.