Na današnji dan 1932. donesene su Zagrebačke punktacije, dokument koji su potpisale dvije najvažnije stranke u Hrvatskoj tijekom međuratnog razdoblja - Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska stranka prava. Punktacije su poslužile kao javna osuda stanja u tadašnjoj Jugoslaviji te osuda Šestosiječanjske diktature tijekom koje su oslabjele demokratske prakse.
Vječni problem s Hrvatima
Bio je to samo još jedan u nizu udaraca vlasti u Beogradu koji su zadali Hrvati. Oni su još od 1918. godine prigovarali centralističkoj vlasti i zastupali federativno uređenje, no to nije postignuto. Kompromis nije uspio postići ni najistaknutiji političar u Hrvatskoj tog vremena - Stjepan Radić.
Nisu ga uspjeli postići ni Srbi. Smetao im je Radić, ne samo zato što ih je često podbadao u Skupštini svojim komentarima i prozivao ih kada nisu nešto dobro napravili već i zato što je okupio cijelu Hrvatsku iza sebe. Voljeli su ga lijevi i desni, umjereni i radikalni, gradski i seoski birači.
Situacija je riješena klasično balkanski - nasiljem. Radić je umro od posljedica atentata u Beogradu, a društveno stanje u državi bilo je katastrofalno. Nova mlada država na jugu Europe trebala je postati uspješan projekt novog vremena, ali ljudi tog vremena više su marili za vlastite ciljeve ili se slijepo vodili idealima nacionalizma, zanemarujući stvarnu situaciju koja je zahtijevala puno dogovora i kompromisa.
Takva situacija natjerala je kralja da raspusti parlament i uvede diktaturu. Ta je diktatura trajala sve do 1931. godine, kada je donesen Oktroirani ustav koji je limitirao politički pluralizam te ostavio velike ovlasti Karađorđevićima.
Zagrebačke punktacije
Upravo zato je nastala potreba za Punktacijama. HSS i HSP su čitanjem novog ustava shvatili da ponovo neće moći postići svoje političke ciljeve. 1932. objavili su dokument koji sadrži šest točaka. Najvažnije od njih traže povratak na stanje iz 1918. godine, odnosno kompletan preustroj države, ukidanje velikosrpske hegemonije te uvođenje demokracije u punom smislu te riječi.
Dokument nije puno toga promijenio, ali je reakcija iz Beograda stigla vrlo brzo. Vladko Maček uhićen je i osuđen na tri godine zatvora zbog "razbijanja države". Kaznu je odslužio samo polovično, dok je za to vrijeme rukovodstvo HSS-a preuzeo sastavljač teksta Zagrebačkih punktacija, dr. Ante Trumbić.
Iako su u Beogradu Punktacije naišle na kolutanje očima, u drugim jugoslavenskim centrima naišle su na podršku. Nedugo nakon njih svoju verziju Punktacija izbacili su Ljubljana, Sarajevo, a onda i Novi Sad. Bila je to jasna poruka vlastima da problem ne leži u prkosnim Hrvatima, već da politički sustav u zemlji ne valja. Unatoč budućim kompromisima i nastojanjima da se riješi politički i društveni problem, Jugoslavija je Drugi svjetski rat dočekala potpuno nespremna te brzo nestala s političke pozornice.