Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne za 2023. godinu na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćene istraživanjem, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Iako je ove godine pala na ljestvici konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je i dalje deset mjesta bolje rangirana nego 2020. godine. Naime, lani je Hrvatska napredovala za 13, a ove godine pala za tri mjesta, dok zadnjih nekoliko godina ostvaruje značajno poboljšanje u ocjeni konkurentnosti.
Prva Danska, slijede Irska i Švicarska
I ove godine prvo mjesto zauzima Danska, a slijede Irska i Švicarska.
Hrvatska je najbolje ocijenjena u tri područja: konkurentnosti vanjske trgovine, socijalnoj zaštiti i cijenama.
Najveća poboljšanja ostvarena su u javnim financijama s naglaskom na suficit proračuna opće države i rast kreditnog rejtinga zemlje, rast izvoza usluga te rast udjela žena u menadžmentu.
S druge strane, Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti nazadovala zbog visoke stope inflacije, usporavanja rasta BDP-a i pada učinkovitosti u upravljanju vodama.
Anketirani menadžeri su kao najvažnije odlike hrvatskog gospodarstva istaknuli visoku kvalificiranost zaposlenih, dobro obrazovanje, kvalitetnu infrastrukturu i dinamičnost ekonomije.
Zanimljiva su i područja u kojima je Hrvatska među tri najkonkurentnije zemlje u svijetu: najbolja je po turističkoj potrošnji i rastu zaposlenosti, a među najbolje tri zemlje po stopama rasta BDP-a, radne snage i minimalne plaće.
U više kategorija smo u tri najgore zemlje
S druge strane Hrvatska je među najgore tri ocijenjene zemlje po padu ukupnog broja stanovnika, odljeva visokokvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti i učestalosti pripravništva na tržištu rada.
Po opterećenosti porezima Hrvatska je 61. među 64 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju, u kategoriji koja je ocjenjivala realno porezno opterećenje građana.
"Hrvatska ima visokokvalificiranu radnu snagu i dobru infrastrukturu i to joj daje ogroman potencijal za povećanje konkurentnosti, ali su za jači iskorak nužne reforme sustava u cilju efikasnije uporabe javnog novca i resursa koje Hrvatska ima. HUP konstantno poziva na reforme koje bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj, a time i ubrzale rast BDP-a, plaća zaposlenicima i standarda svakog građanina“, komentirao je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić.