Grafika: Fraser Institute
HRVATSKA je 81. po razini ekonomske slobode od 159 zemalja i teritorija pokazuje novo izvješće o ekonomskoj slobodi koje je izradio kanadski Fraser Institute.
"EU je potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta, potaknula je početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi. Hrvatska se odmah može ugledati na Gruziju, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko", navode iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) koji je pridruženi partner Fraser Instituta u Hrvatskoj.
Hong Kong, Singapur, Novi Zeland i Švicarska na vrhu ljestvice
Hong Kong je ponovno na vrhu, a slijede Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Kanada, Gruzija, Irska, Mauricijus i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok su Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo izjednačeni na 10. mjestu. Gruzija, Švicarska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo su europske zemlje gdje je ekonomska sloboda najviša, dok Litva žestoko konkurira.
Kada je ekonomska sloboda u pitanju, među velikim reformatorima u liberalizaciji su Gruzija, Litva, Malta, Armenija i Rumunjska. Estonija i Irska su već otprije poznata kao zemlje gdje se voli ekonomska sloboda, navodi se u priopćenju CEA.
Prema preciznoj metodologiji ekonomske slobode, skor se mjeri od 1 do 10, a veći skor znači više ekonomske slobode. Hong Kong je na 90%, Švicarska na 83%, Irska na 80%. Sjedinjene Američke Države su na 16. mjestu sa 78% ekonomske slobode, kao i 15. Litva. 22. Rumunjska je na istoj razini (77%) kao 19. Estonija. Nizozemska i Njemačka su na 76%. Do hrvatskog 81. mjesta se deseci zemalja tijesno natječu iznad 70% ekonomske slobode. Kako su razlike u skoru među nizom zemalja vrlo male, Hrvatska bi i uz umjerenije reforme mogla skočiti na ljestvici. Isto tako, mogla bi i pasti uz umjerene reforme ako će drugi biti ambiciozniji reformatori.
Sa skorom 7.00 Hrvatska je 70% ekonomski slobodna. U usporedbi s proteklim izvješćima, ovo je najbolji skor Hrvatske. Postoje područja blagog napretka Hrvatske, ali i stagnacije i nazadovanja. Unatoč blagom ukupnom pomaku, Hrvatsko 81. mjesto govori o općenitoj stagnaciji javnih politika kada je u pitanju odnos prema ekonomskoj slobodi.
Hrvatska blago napredovala zahvaljujući Europskoj uniji
Izvješće o ekonomskoj slobodi Hrvatske pokazuje općenite trendove u ključnim javnim politikama. Ipak, kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016.
Fiskalna politika ne donosi značajnije pomake da se smanje državna potrošnja i porezi.
Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da sukladno Nacionalnom programu reformi 2016. Hrvatska postavljanja limite na potrošnju za plaće i materijalne troškove, umjerenije racionalizacije u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također, barem privremeno je zaustavljen rast javnog duga, a udio deficita u BDP-u je snižen u 2016. Moguće je očekivati još stroži nadzor Europske komisije kako bi se provela ambicioznija fiskalna konsolidacija.
U području pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, blagi napredak je zabilježen glede jačanja neovisnosti pravosuđa.
U području monetarne politike, zabilježen je blagi pad zbog rasta novčane mase, dok niska inflacija ostaje konkurentska prednost.
Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti i razdoblje deflacije uslijed sniženja cijena koje je posljedica pristupa unutarnjem tržištu EU, bez carinskih i administrativnih prepreka.
U području trgovine je zabilježen napredak zbog liberalizacije tržišta prema Europskoj uniji, koja je dovela do sniženja regulatornih troškova trgovine i ukidanja carina. Također, ukinute su kontrole na kretanje kapitala i radnika te smanjene restrikcije na strano vlasništvo i investitore.
Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti kako je Hrvatska u nizu regulatornih područja provela mjere liberalizacije tržišta usluga, roba, kapitala i radnika, sukladno EU pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta. Preostale prepreke se uklanjaju, pogotovo na tržištu usluga, kao što su se počeli smanjivati i administrativni troškovi poslovanja.
Blago je poboljšana regulativa na tržištu radu, zbog umjerene fleksibilizacije radnog zakonodavstva. U području regulative za poslovanje blagi napredak je u području započinjanja poslovanja i smanjenja restrikcija kod dozvola. Administrativni troškovi birokracije i regulative se nisu bitno povećavali.
Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da je sukladno okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016., Hrvatska započela s reformom poslovne klime usmjerenom na mjerenje i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Započinjanje poslovanja i dozvole za niz uslužnih djelatnosti će se dodatno pojednostaviti i digitalizirati, uz dostupnost na jednom mjestu.
Gruzija 5. po ekonomskoj slobodi
Gruzija dobro kontrolira državnu potrošnju i nema mnogo poduzeća u svojem vlasništvu. Porezi su komparativno niski (svega je 6 poreznih oblika, a postoji i flat tax). Monetarna politika je stabilna s niskom inflacijom. Slobodna trgovina je velika uzdanica zbog niskih carina, uključujući i liberalizaciju trgovine prema EU. Relativno je laka regulativa za poslovanje (što se i u ovom izvješću odnosi na Doing Business metodologiju). Vrlo lako je pokrenuti posao (2 procedure u 2 dana) i vrlo malo je dozvola (čak za 90% je smanjen broj dozvola, odnosno mnoge su ukinute). Kreditno tržište je liberalno regulirano. Postoji prostor za smanjenje administrativnih troškova poslovanja općenito, dodatnu liberalizaciju tržišta rada te poboljšanje u sustavu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava.
U nekim područjima Hrvatska znatno zaostaje
Hrvatska općenito stagnira kada je ekonomska sloboda u pitanju. Jedinstvenu međuresornu koordinaciju javnih politika za povećanje ekonomske slobode nova vlada tek treba razviti. Bitan je sustavni pristup liberalizacijskim reformama, umjesto da se bilježe pojedinačni i tek umjereni institucionalni pomaci u ograničenom broju područja, ali i stagnacije i nazadovanja u drugim područjima.
Europska unija je potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta sukladno pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta, početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Započeti proces u području regulative gospodarstva potrebno je nastaviti kroz sustavni pristup i još ambiciozniji opseg mjera za deregulaciju tržišta te međuresorno smanjivanje administrativnih troškova regulative i birokracije.
Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi za povećanje ekonomske slobode gdje Hrvatska drastično zaostaje. Pozitivna je vijest da Europska komisija kroz proces Europskog semestra već nadzire provedbu mjera u tom smjeru. Ekonomska sloboda je bitna odrednica novog smjera Unije, premda se često čini drugačije.
Kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru Nacionalnog programa reformi 2016. i Europskog semestra. Iz godine u godinu moguće je očekivati još ambicioznija očekivanja Europske komisije da se provedu bitne tržišne reforme, sa svrhom smanjenja već detektiranih makroekonomskih neravnoteža Hrvatske kao dijela unutarnjeg tržišta Unije.