HRVATSKA vlada jučer je donijela prijedlog o proglašavanju isključivog gospodarskog pojasa. Što takva odluka znači?
"Zaštićeni ekološko ribolovni pojas poslužio je svojoj svrsi. Sada je pravi trenutak da Hrvatska i Italija proglase Isključivi gospodarski pojas", kazala je u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Isključivim gospodarskim pojasom zaštitio bi se u potpunosti ovaj dio Jadrana i ono će postati europsko more, kazala je Metelko Zgombić.
"Trenutačno je to s talijanske strane otvoreno more. Jednom kada ga zaštitimo s jedne i druge strane bit će svima bolje. To će biti temelj i za širu suradnju. Hrvatska će promjenom iz ZERP-a u IGP dobiti pravo izgradnje umjetnih otoka i imat će pravo koristiti energiju morskih struja, valova i vjetra. Budući da ćemo ga primjenjivati na sve države članice, jer se ZERP ne primjenjuje, postoji još jedna mala ali važna promjena - moći ćemo kontrolirati brodove država članica EU kada plove kroz naš isključivi gospodarski pojas. To ćemo činiti onda kada postoji opravdana sumnja da brodovi krše međunarodne standarde za zaštitu okoliša. Dakle, ovo je dobra vijest i za zaštitu okoliša i za sve ljude koji žive na Jadranu i oko njega", kazala je Metelko Zgombić.
Bauk: Završetak procesa koji je počela vlada Ivice Račana
Na pitanje je li ZERP bio ustupak kako bi se spriječila blokada Hrvatske oko ulaska u EU, saborski zastupnik Arsen Bauk (SDP) kazao je da bi se to moglo reći ako se gleda s aspekta da smo htjeli proglasiti isključivi gospodarski pojas. "Ali ako pak gledate da do ZERP-a nismo imali ništa onda to nije ustupak, to je bio početak te vrste zaštite tog dijela Jadranskog mora", kazao je.
"Sjećam se svih unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih okolnosti koje su pratile proglašenje ZERP-a 2003. godine. Hrvatska je u tom trenutku mogla to proglasiti bez velikih vanjsko-političkih posljedica, iako je i taj dio bio predmet slovenskih i talijanskih zahtjeva u trenucima kada je Hrvatska pristupala Europskoj uniji. Hrvatska je napravila onda ono što je mogla, a to je da je odgodila primjenu ZERP-a na države članice EU tako da se on tehnički nije na njih uopće niti odnosio. No proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa mi gledamo kao završetak procesa koji je počela vlada Ivice Račana. Podržat ćemo to u saboru", dodao je.
Vrkljan: Moramo paziti da nam Slovenija ne nametne svoju crtu razgraničenja
Saborski zastupnik Milan Vrkljan (Domovinski pokret) kazao je da može podržati priču o IGP-u. Kaže da je Domovinski pokret zadovoljan što se "jedna priča završila, da je Hrvatska barem načelno postala ravnopravna svojim susjedima na Jadranu", kazao je Vrkljan i dodao kako tu misli na Italiju.
"Ključni je trenutak nakon proglašenja IGP-a da Hrvatska nastupi ravnopravno i s jasnim iskazivanjem interesa kod dijeljenja. Mi sad moramo povući crtu između Hrvatske i Italije. U isto vrijeme moramo štititi svoje interese i na sjeveru da nam se ne dogodi da dobijemo rješenje koje nije adekvatno Hrvatskoj, odnosno da nam Slovenija ne nametne svoju crtu razgraničenja koju su i do sada pokušavali preko arbitraže. Domovinski pokret u principu pozitivno gleda na ove procese u vezi s IGP-om", kazao je Vrkljan.
Metelko Zgombić kazala je da razumije brigu u vezi sa Slovenijom, ali naglašava kako želi razuvjeriti takva mišljenja jer "Slovenija nema nikakvih prava u našem ZERP-u, budućem IGP-u".
"O tome s naše strane nikada nije postojala dilema, ali je sa slovenske. To se isto u međuvremenu razjasnilo. Ne očekujemo da bi sa slovenske strane bilo ikakvih prigovora, dapače imamo vrlo usku suradnju sa Slovenijom", dodala je.
Bauk: Korisnije posljedice za Italiju
Bauk smatra da će proglašenje IGP-a za Italiju imati korisnije posljedice, nego za Hrvatsku. U njihovom dijelu Jadrana, kako kaže, donosi dodatne zaštitne mehanizme.
"Vidio sam jučer da se najviše govori o ribarenju, odnosno da brodovi iz Albanije, zaobilazeći hrvatski ZERP idu u taj dosad nezaštićeni dio Jadrana", istaknuo je Bauk.
Prema mišljenju Vrkljana Italija je proglasila IGP "ne zato da zaštiti Jadran i da bi bila velikodušna prema Hrvatskoj, već zato što joj se na jugu događa financijski devastirajući proces u kojem je Albanija postala na našem prostoru druga ribarska velesila".
"Albanija je višestruko premašila Hrvatsku u floti i mogućnosti izlova na Jadranu. Kao posljedica toga Talijani su zaključili da ako Hrvatskoj plati odštetu za onaj dio izlovljene ribe u našem moru, da joj se to još uvijek više isplati pa da proglasi IGP, nego da dozvole Albancima da i dalje nastavljaju loviti ribu", kazao je Vrkljan.
Na to je reagirala Metelko Zgombić i objasnila zašto to u ovom slučaju više nije primjenjivo. Od trenutka kada je RH postala članica EU, prenijeli smo na EU prava iz ribolova, tako da je sada isključiva nadležnost za propisivanje ribolovnih pravila ima Europska komisija koja uvijek usko surađuje s državom koje se to najviše tiče.