Hrvatska i Slovenija zajednički zaštitile Istarski pršut

 Foto: Hina

HRVATSKA i Slovenija danas su i službeno dobile oznaku izvornosti Istarskog pršuta.

U Službenom listu Europske unije, L 267/1 od 14. listopada 2015. objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1840 od 07. listopada 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Time je Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena i Ličkog krumpira još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proizvodnja isključivo na području Istre

"Istarski pršut se proizvodi od butova svinja potomaka roditelja plemenitih pasmina i njihovih križanaca, osim pietrena i njegovih križanaca. Prosječna tjelesna masa svinja kod klanja mora biti veća od 160 kg žive vage, a svinje moraju biti stare najmanje devet mjeseci. S butova se skida koža s potkožnim tkivom. Masa obrađenih butova mora biti veća od 13 kg.

Istarski pršut je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima, sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje 12 mjeseci. Ukupno razdoblje proizvodnje od početka soljenja do kraja zrenja traje najmanje 12 mjeseci za butove koji su u fazi soljenja imali masu do 16 kilograma (svježi but).

Za butove koji su u fazi soljenja imali masu veću od 16 kilograma (svježi but) razdoblje od početka soljenja do kraja zrenja mora trajati najmanje 15 mjeseci. Istarski pršut je izduženog oblika jer sadrži i zdjelične kosti. Mišićno tkivo na presjeku ima jednoličnu ružičasto-crvenu boju, a masno tkivo mora biti bijele boje.

Masa u trenutku stavljanja na tržište mora iznositi najmanje 7 kg.

Sve faze proizvodnje, od soljenja i prešanja, preko sušenja i zrenja do gotovog proizvoda, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja hrvatskog i slovenskog dijela poluotoka Istre.
Po završetku faze zrenja, na pršute za koje je kontrolom utvrđena sukladnost sa specifikacijom, nanosi se vrući žig koji se sastoji od zajedničkog žiga, koji je jedinstven za cijelo područje proizvodnje, i numeričke oznake proizvođača.", navodi se u obavijesti Ministarstva poljoprivrede.