U ZASJEDI lokalnih Srba i četnika iz Srbije ubijeno je do tada najviše pripadnika hrvatskih snaga, koji su u žarište pobune za istočnu Slavoniju poslani u autobusu. Neslužbeno je 2. svibnja 1991. počeo rat u Hrvatskoj. Krivci za ubojstvo i masakriranje 12 policajaca i ranjavanje njih 21 nisu kažnjeni. Desetero osuđenih na 20 godina zatvora pomilovano je Zakonom o općem oprostu, koji je donesen kako bi se abolirali Srbi koji su sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Hrvatske.
Tragediji u Borovu Selu prethodile su uspješne akcije hrvatske specijalne policije protiv srpskih pobunjenika u Pakracu (ožujak '91.) i na Plitvicama (travanj). Kontranapad specijalaca na pakračku policijsku postaju koju su zauzeli odmetnuti srpski policajci i pohod na Plitvice radi vraćanja pod hrvatski nadzor područja Nacionalnog parka, završili su uspjehom snaga MUP-a, a srpske pobunjenike u zapadnoj Slavoniji i Lici je od još goreg poraza spasila uspostava "tampon zone" od snaga JNA, koja je tada još glumila nepristranost.
Uhićenje slavonskog ekstremista Hadžića na Plitvicama pokrenulo srpsku pobunu u Borovom Selu
U Borovu Selu će situacija završiti potpuno suprotno, ali podsjetimo kakve neposredne veze ima taj slučaj s "Krvavim Uskrsom", koji mu je prethodio. Na Plitvicama je hrvatska policija uhitila lidere srpske pobune iz Slavonije, Gorana Hadžića i Borivoja Savića, što je bilo okidač za potpunu eskalaciju srpske pobune u dijelu Hrvatske gdje su Srbi bili najbrojniji, odlično naoružani (oružjem koje im je podijelila JNA) i uz samu granicu sa Srbijom.
Borovo Selo se početkom '91. nametnulo kao centar srpske pobune u Slavoniji, a nalazi se u neposrednoj blizini Vukovara, točnije prigradskog naselja Borovo, pa se za njega uvriježio naziv Borovo Selo. Od 6,5 tisuća stanovnika, više od 80 posto su Srbi.
Upravo u Borovu Selu, 31. ožujka Srpsko nacionalno vijeće donosi odluku o pripajanju srpske "Autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem" Republici Srbiji, nakon čega Srbi iz tog i okolnih srpskih sela barikadama blokiraju Vukovar, a u Borovo Selo pristiže nekoliko stotina pripadnika paravojnih postrojba iz Srbije.
Neposredan povod za akciju - hrvatska zastava: Policajci koji su je pokušali objesiti u selu ranjeni su i zarobljeni
U noći s 1. na 2. svibnja, četiri policajca su u dva automobila patrolirali cestom Borovo - Dalj. Na ulazu u Borovo Selo primijetili su jugoslavensku zastavu i krenuli je zamijenili hrvatskom. Dok su postavljali zastavu na njih su iz okolnih kuća zapucali nepoznati napadači. Dva policajca su iako ranjeni uspjeli pobjeći autom, a dvojicu su zarobili srpski pobunjenici.
Nakon toga načelnik osječke Policijske uprave Josip Reihl-Kir i načelnik vinkovačke policije Josip Džaja pregovaraju s Vukašinom Šoškočaninom, vođom srpskih ekstremista u Borovu Selu, kako bi oslobodili policajce. Pregovori propadaju i odlučeno je da se zarobljeni policajci oslobode policijskom akcijom.
Policajci se našli u obruču: Hrvatski gubici bi bili veći da nije došla JNA, koja je ipak pucala na policajce koji su pokušavali probiti do opkoljenih kolega
Na teren 2. svibnja oko podne autobusom i s dva službena vozila dolazi 30 pripadnika vinkovačke policijske uprave naoružanih automatskim naoružanjem. Autobus je propušten u centar sela do kafića "San Marino", gdje su ih u zasjedi čekali domaći Srbi i dobrovoljci iz Srbije. Tu je na njih otvorena vatra iz pušaka i snajpera s prigušivačima te tromblonskim minama. Napadnuti su policajci ipak uspjeli organizirati obranu, zauzeti zgrade Mjesne zajednice i ambulante i vezom zatražiti pomoć, koja je počela stizati iz Vinkovaca i Osijeka. Osječka jedinica nije uspjela ući u selo iz smjera Dalja zbog postavljenih barikada. Dok je trajala žestoka borba između policajaca i pobunjenih Srba predvođenih dobrovoljcima iz Srbije, iz pravca srpskog sela Trpinje je novih stotinjak naoružanih Srba pokušalo opkoliti policajce iz Dalja, ali u tome nisu uspjeli. Vinkovačko pojačanje je ušlo u selo, ali je također upalo u zasjedu.
Komandant obrane Borova Sela Vukašin Šoškočanin je snajperom ubio Stipu Bošnjaka, zapovjednika policajaca. Predvođeni njegovim zamjenikom Darkom Majdanićem, preostali hrvatski policajci su se nakon trosatne borbe predali višestruko brojnijim lokalnim Srbima i četničkim dobrovoljcima iz Srbije, koji ih teško premlaćuju. Vojislav Šešelj je na suđenju u Haagu potvrdio da su glavninu snaga u selu činili srpski dobrovoljci, a "jedini poginuli na srpskoj strani bio je Vojislav Milić, dobrovoljac garde Dušana silnog iz okolice Valjeva."
Četnici masakriraju ranjene i mrtve policajce
Pucnjava prestaje kada u selo ulazi oklopna kolona JNA sa sedam oklopnih transportera. Svjedoci navode kako je iz jednog od transportera otvorena vatra na policiju, dok su iza njih hodali naoružani civili, te da su čak i iz jednih kola Hitne pomoći bacane ručne bombe na hrvatske policajce.
JNA i ovdje radi "tampon zonu". Prekinuta je vatra i počinju pregovori u kojima je pripadnicima MUP-a dozvoljeno da u transporterima JNA iznesu tijela 12 poginulih suboraca, ali im nije dozvoljeno provođenje istrage u selu. Nekolicinu policajaca poginulih u zasjedi, ali i neke koji su ranjeni ostali u dijelu sela pod njihovom kontrolom, srpski teroristi masakriraju. Dvojica prethodne noći zarobljenih policajaca, prebačena su tijekom borbi u Novi Sad, odakle su iste večeri vraćeni u Osijek.
Izdaja, žrtvovanje ili propust u (pred)ratnom kaosu: Tko je kriv što su policajci u centar oružane pobune poslani kao na izlet?
Razne su verzije zbog kojih je navodno došlo do napada na Borovo selo i pokolja policajaca. Od toga da su žrtvovani kako bi se vojnim putem riješila situacija sa Srbima, preko "Šuškovog ispaljivanja rakete na Borovo Selo" kojim su Srbi isprovocirani. Iz srpskih izvora puštena je i priča kako je sat vremena prije ulaska vozila s hrvatskim policajcima, osoba koja se nije željela predstaviti nazvala zapovjedništvo obrane sela i rekla da se pripreme, jer Hrvati šalju policiju u selo.
Milan Babić je na haškom suđenju demantirao sve to priznanjem da su klopku u slučaju napada na selo pripremile krajiške vlasti i JNA.
Policajci koje su na teško naoružano pobunjeničko selo poslali u autobusu, ogorčeni su na tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca, koji pak za loše odrađenu akciju krivi svog zamjenika Slavka Degoriciju. Obojica su tog proljeća i ljeta često pregovarali sa Srbima.
Nitko ne želi preuzeti odgovornost što je u gusto naseljeno mjesto, u kojem se nalazilo nekoliko stotina srpskih pobunjenika i dobrovoljaca, poslano jedva par desetaka pripadnika MUP-a, na temelju katastrofalne procjene da se iz takvog neprijateljskog okružja zarobljene policajce može spasiti klasičnom policijskom akcijom.
Istraga traje - Desetorica osuđenih na 20 godina oslobođeni Zakonom o općem oprostu
Vojno tužiteljstvo u Osijeku 1992. je podiglo optužnicu protiv 51 osobe, a presudom je njih deset proglašeno krivima u odsutnosti i osuđeno na 20 godina zatvora. Sudilo im se u dva odvojena postupka za najteži oblik oružane pobune, koja je bila zakonski izjednačena s ratnim zločinom. Ali, 1998. osječki Županijski sud primjenom Zakona o općem oprostu (iz '96.) donosi rješenje o obustavi postupka izvršenja kazne protiv svih - osuđenici su pušteni, a postupci protiv ostalih obustavljeni.
Tek na temelju privatne kaznene prijave Steve Culeja, brata ubijenog policajca Josipa Culeja, Županijsko državno odvjetništvo pokreće novu istragu. Culej je podigao kaznenu prijavu za teško ubojstvo protiv više osoba. Istraga u ovom slučaju još traje.
Zakon šutnje u selu: Srbe uznemiravaju pozivi na obavijesne razgovore
U studenom prošle godine službenici Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije i PU vukovarsko-srijemske, su Županijskom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu protiv pet osoba zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. U istrazi su obavljena 253 obavijesna razgovora, a Srbi u Borovu Selu su u studenom prošle godine bili uznemireni stalnim prisustvom policije u selu i privođenjem brojnih mještana na obavijesne razgovore. Naravno, nitko od njih "ne zna" tko su počinitelji zločina, iako ih znaju i oni i rodbina ubijenih.
Samo jedan od prijavljenih je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru, dok su preostala četvorica nedostupna hrvatskoj policiji i za njima je raspisana međunarodna tjeralica.
Ističemo kako među petorkom koja je privedena u studenom prošle godine nema osoba kojima se sudilo '92., jer za isti zločin nitko ne može odgovarati dva puta.
Šešelj na haškom suđenju: Među poginulim Hrvatima u Borovu Selu bili su Kurdi s kunama iz NDH i Hitlerovim rajhsmarkama
Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije optužio je Vojislava Šešelja za organizaciju srpske pobune u Istočnoj Slavoniji i podizanje barikada u travnju '91. Osim lokalnih Srba, u zasjedi i pokolju hrvatskih policajaca, bili su ljudi pod Šešeljevim zapovjedništvom.
"Na hrvatskoj strani je bilo 30 poginulih, iako su Hrvati priznali 15. Ostali su bili Kurdi kod kojih su nađene stare novčanice iz doba Nezavisne Države Hrvatske i Hitlerove rajhsmarke", izjavio je Šešelj u Haagu.
Josipović: Imam povjerenje u hrvatsko pravosuđe. Kasno je, ali nije prekasno za rješenje slučaja Borovo Selo
Prošlogodišnjoj obljetnici pokolja policajaca prvi put je prisustvovao cijeli državni vrh, predvođen predsjednikom države Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i premijerkom Jadrankom Kosor. Zajedno su pozvali hrvatske državne institucije da konačno riješe ovaj slučaj, jer, poručio je Josipović, bez kažnjavanja počinitelja ratnih zločina nema pomirbe: "Imam povjerenje u hrvatsko pravosuđe da će riješiti i ovaj slučaj. Je kasno, ali nikad nije prekasno da se počinitelji pronađu i kazne."
Karamarko: Borovo Selo je paradoks Hrvatske - počinitelji zločina se znaju, ali zločin nije ratni jer su ga počinili civili
"Zločin u Borovu Selu je paradoks suvremene Hrvatske. Ovdje je bestijalno ubijeno 12 ljudi. Većina počinitelja se zna, a neki su osuđeni. Ali, Zakonom o oprostu oni su amnestirani, a ovaj zločin se ne kvalificira kao ratni, jer su ga počinili civili" ljutio se prošle godine Karamarko i najavio konačno rješenje slučaja.
Kosor: U Borovom Selu se dogodio neviđeni masakr
Predsjednica Vlade apelirala je na policijski i pravosudni resor da pronađu i procesuiraju izvršitelje ubojstava u Borovu Selu: "Ovdje se 1991. dogodio masakr i neviđeno zlo."
Hrvatski policajci ubijeni u srpskoj zasjedi u Borovu Selu 2. svibnja 1991.
Stipan Bošnjak
Antun Grbavac
Josip Culej
Mladen Šarić
Zdenko Perica
Zoran Grašić
Ivica Vučić
Luka Crnković
Marinko Petrušić
Janko Čović
Željko Hrala
Mladen Čatić