Foto: Index/OECD/WEF/Pixsell/Patrik Macek
SVI ćemo se vjerojatno složiti da su mirovine Hrvatskoj male, no kada se zbroji koliko prosječni umirovljenik dobije novca dok je u mirovini, dolazimo do toga da je hrvatski mirovinski sustav najvelikodušniji na svijetu.
Umirovljenici u Hrvatskoj tijekom svog umirovljenja dobiju čak 129 posto iznosa koji su zaradili dok su radili. Male mirovine a istovremeno relativno veliki novac koji umirovljenici dobiju rezultat je više desetljeća duge tradicije bježanja u invalidske i prijevremene mirovine.
Još za vrijeme Jugoslavije masovno su se "sređivale" penzije za poljoprivrednike koji su odradili 15-ak godina staža u nekoj tvornici. Nakon toga vratili bi se na svoju mini-poljoprivredu kao umirovljenici. Mirovine su se masovno dijelile i sudionicima Drugog svjetskog rata. Zatim je veliki val raznih umirovljenja bio tijekom 90-ih, kada je država "zbrinjavala" višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu "sredili" invalidske penzije kroz "plave kuverte".
Prema podacima OECD-a koje je objavio Svjetski ekonomski forum, Hrvatska se sa svojih 129 posto novca u odnosu na zaradu tijekom radnog vijeka našla u samom svjetskom vrhu. Iza nas je Turska sa 102 posto i bogata Nizozemska sa 101 posto iznosa.
S druge strane, umirovljenici u Velikoj Britaniji tijekom umirovljenja dobiju 29 posto iznosa plaća koji su zaradili tijekom radnog vijeka. Prosjek za zemlje OECD-a je 63 posto, dok je prosjek za zemlje članice Europske unije 71 posto.
Što se tiče najvećih svjetskih ekonomija, u SAD-u je taj postotak 49 posto, dok u Kini on iznosi 83 posto.
Hrvatski umirovljenici tijekom umirovljenja dobiju 130 posto iznosa plaća za vrijeme radnog vijeka
Hrvatski umirovljenici su siromašni, ali dobiju više nego što su zaradili
Pa kako to da siromašni hrvatski umirovljenici dobiju tijekom mirovinskog vijeka više nego što su zaradili dok su radili?
Svi znamo da se broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačio. Kako se mirovine (još uvijek) uglavnom isplaćuju iz mirovinskog doprinosa postojećih radnika, jasno je da mirovine ne mogu biti velike jer jedan radnik mora zaraditi mirovinu jednom umirovljeniku.
Kada pogledamo podatke o duljini radnog vijeka, vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu na većinu pogotovo bogatih zemalja, poput Švedske koju često ističemo kao uzor u mnogočemu.
Iz podataka Eurostata vidljivo je da se, na primjer, u Švedskoj u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd.
S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku, a u Turskoj, čiji umirovljenici su također u vrhu po primljenim iznosima u odnosu na zarađene iznose, radni vijek iznosi tek 28,5 godina.
Rekorder po duljini radnog vijeka je Island, gdje se u prosjeku radi preko 47 godina, a prosječni iznos koji umirovljenici dobiju tijekom mirovine je oko 75 posto iznosa plaća tijekom radnog vijeka.